Do općih izbora u susjednoj BiH još su skoro četiri mjeseca, ali oni su već glavna politička priča u toj zemlji. Izbori su to koji će imati i velik utjecaj na buduće odnose te zemlje i Republike Hrvatske, ali i na brzinu kojom će se BiH približavati eurointegracijama. A što je pak jako važna stvar za Hrvatsku s obzirom na to da s tom zemljom dijelimo više od 1000 kilometara dugu granicu i da u njoj živi više od 500.000 Hrvata.

Važan segment cijele ove slagalice svakako su odnosi između SDA, najjače bošnjačke stranke u BiH, i HDZ-a BiH. Da se tu nešto događa pokazuje i istup na Televiziji Federacije BiH predsjednika SDA-a Bakira Izetbegovića u srijedu, koji će se na sljedećim izborima kandidirati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. On je tom prilikom rekao da je spreman na obnovu suradnje s HDZ-om BiH i na zajedničku uspostavu vlasti na državnoj i federalnoj razini, ali pod uvjetom da se HDZ BiH distancira od Milorada Dodika i njegove stranke (SNSD), ali i da odustane od bilo kakve ideje o osnivanju trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH ili ponovne uspostave HR Herceg Bosne.

Izetbegovićeva je stranka u oporbi i na državnoj i na federalnoj razini od izbora 2022., ponajviše kao posljedica politike tadašnje međunarodne zajednice prevođene Sjedinjenim Državama koja je inzistirala da u vlast uđe koalicija triju manjih bošnjačkih stranaka.

Izetbegović je sada rekao da u budućoj vladajućoj koaliciji svakako vidi i HDZ BiH, a uslijedilo je to nakon što je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović početkom mjeseca naznačio da mu je stalo do "relaksacije" odnosa s Bošnjacima. Izetbegović je u srijedu rekao da je ponovna suradnja s HDZ-om moguća, ali da se pritom ne mogu zaboraviti raniji sporovi, niti da HDZ BiH može računati na "jednostrane ustupke". Kao ključni problem za bolju suradnju dviju stranaka Izetbegović je naveo "previše bliske odnose" koje Čović ima s Dodikom.

- HDZ predugo održava partnerstvo sa SNSD-om. Dodik koristi svoju agresivnu politiku, a HDZ zatim kroz tu situaciju pokušava ostvariti svoje političke ciljeve. Vidjet ćemo hoće li Čović promijeniti pristup i početi više surađivati s nama nego s Dodikom. Naša ruka je pružena - rekao je Izetbegović.

Ovo je inače jedan od dosad nerješivih problema između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Hrvatska strana smatra da Bošnjaci koriste svoju brojčanu nadmoć i naklonost dijela međunarodne zajednice za stvaranje takozvane građanske države te da je stoga neki oblik suradnje s BiH Srbima jednostavno nužan. S druge pak strane Bošnjaci smatraju da je aktualna suradnja Srba i Hrvata u BiH strateška, a ne taktička, i da je na tragu politike podjele BiH, nalik na onu koja je, prema njihovu mišljenju, bila na djelu početkom devedesetih. Izgradnja međusobnog povjerenja nužna je za bolje odnose Hrvata i Bošnjaka i ako je bude, to bi bio najbolji rezultat relaksacije o kojoj je govorio Čović.

Odnose SDA i HDZ-a BiH opterećuju i neki drugi problemi, kao što su traženje osnivanja trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH. Izetbegović je upozorio da zagovaranje uspostave trećeg entiteta, može samo dodatno za komplicirati ionako složene odnose.

- To samo provocira drugu stranu. Zašto ponovno izložiti Hrvate i Bošnjake sukobu? To je bila katastrofa i za hrvatski narod- rekao je Izetbegović.

Čović je početkom mjeseca u Sarajevu na samitu Europske pučke stranke (EPP), čiji su članovi i HDZ BiH i SDA, najavio intenziviranje razgovora sa strankama u Federaciji BiH, uključujući i SDA "koja je također dio obitelji europskih pučana".

- Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se već nekoliko mjeseci intenzivno radi - rekao je Čović.