Na bojnom polju u Libanonu situacija se između Izraela i Hezbolaha primirila, no zato se diplomatski rat zaoštrava. Izrael i Libanon započeli su novu rundu pregovora uz američko posredovanje, no stanje o kojem u krajnjem slučaju ovise i oni "glavni" pregovori između Irana i SAD-a, vrlo je složeno. Pregovaraju dvije strane, Izrael i Libanon, a jedan od glavnih aktera u cijeloj priči je i Hezbolah koji sam nije za pregovaračkim stolom.

Naime, Libanon traži potpuno povlačenje izraelskih snaga iz južnog Libanona, dok Tel Aviv sve uvjetuje trajnim razoružavanjem Hezbolaha, proiranske milicije koja "drži" jug zemlje uz logističku potporu Irana. Libanonska vlada nema fizičkih mogućnosti razoružati Hezbolah koji predstavlja svojevrsnu državu u državi, ali ravnopravno pregovara s Tel Avivom. S druge strane, Hezbolah odbacuje mogućnost predaje oružja i protivi se pregovorima s Izraelom.

Iran i SAD

Sadašnje primirje između dviju zaraćenih strana na jugu Libanona više je svojevrsna pauza nego trajno rješenje. Obje strane pod pritiskom su svojih mentora, Izrael pod pritiskom Washingtona, a Hezbolah pod pritiskom Teherana, da barem privremeno obustave sukobe kako bi Iran i SAD mogli održati "svoje" pregovore. No, koliko će trajati ova pauza veliko je pitanje. Jer mir u Libanonu trenutno želi samo libanonska vlada i narod, koje se o tome previše ne pita.

Istovremeno, između Irana i SAD-a počeli su šezdesetodnevni pregovori koji bi trebali, prema načelno dogovorenom planu, uroditi trajnim mirovnim sporazumom kojim bi se regulirali odnosi na Bliskom istoku i donio trajni mir u regiji. I naravno, sve zapinje već na prvim koracima. Nakon što je iranska delegacija napustila prvu rundu razgovora, američki potpredsjednik JD Vance ustvrdio je kako je Teheran pristao na povratak inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA-e. Teheran je uskoro, preko svog ministarstva vanjskih poslova, poručio kako to nije točno, te da se Iran tijekom pregovora nije obvezao na nove nuklearne inspekcije i prijem međunarodnih inspektora.

Objava Teherana došla je gotovo istodobno kada je Bijela kuća privremeno podigla sankcije na prodaju iranske nafte, omogućavajući tako Teheranu da ponovo bez ograničenja prodaje crno zlato na svjetskom tržištu. Vance je ovo popratio riječima kako je prva runda pregovora postavila vrlo dobre temelje za nastavak razgovora, te da su timovi dviju zemalja u prvom trenutku razgovarali o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i načinu deeskalacije cijelog stanja na Bliskom istoku.

Proturječne upute

Hormuški tjesnac doista je otvoren, a brodarski promet kojim, u normalna vremena, prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom se ubrzano normalizira i u nekoliko tjedana, ako sve bude u redu, mogao bi dosegnuti svoju prijeratnu razinu. No, problem u ovome trenutku predstavljaju kontradiktorne upute brodarima kako prolaziti ovim, danas vjerojatno najopasnijim i najosjetljivijim pomorskim putem na svijetu.

Naime, Iran zahtijeva da brodovi prolaze pravcem koji je zacrtao Teheran, tik uz iransku obalu, napominjući da brodovi koji se ne budu pridržavali toga pravila riskiraju kazne i mogućnost da ih iranska mornarica vrati nazad u Zaljev. S druge strane, SAD ali i neke zapadne osiguravajuće kuće koje financijski "pokrivaju" brodove zahtijevaju da brodovi plove bliže obali Omana, gdje ih američke zračne snage mogu koliko-toliko "pokrivati". Vlasnici brodova u ovome trenutku ne znaju točno što činiti i donose odluke od slučaja do slučaja.

- Ovo je vrlo složena situacija. Ako brodovi slijede upute SAD-a, postoji mogućnost da ih presretnu iranske pomorske snage, riskiraju eventualno zatočenje pa čak i napad na brodove. S druge strane, ako se brodovi pridržavaju iranskih uputa, izlažu se mogućim sankcijama SAD-a što si nitko ne želi i ne može priuštiti - navodi vodstvo američke brodarske kompanije Safesea Shipping.