U Bosni i Hercegovini izbio je novi problem nakon što su se pojačali prijepori o tome tko će provoditi zakon o elektroničkom potpisu, a ministar prometa i komunikacija Edin Forto u utorak je ustvrdio kako je u pozadini tog sukoba prikriveni plan za secesiju Republike Srpske.

Zakon o elektroničkom potpisu BiH je dobila još 2006. godine, no njegova je provedba počela s višegodišnjim zakašnjenjem, i odmah je izbio sukob o tome tko će izdavati vjerodajnice, odnosno voditi odgovarajući registar. Vlasti u RS-u uporno inzistiraju da to pravo pripada entitetima i njihovim institucijama, a zakon to definira kao pitanje za koje ovlasti ima isključivo država.

Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, čiji je ravnatelj Dragoljub Reljić - kadar vladajuće stranke u RS-u, koji je pod kontrolom Milorada Dodika, početkom tjedna izdala je zabranu Agenciji za identifikacijske dokumente BiH (IDDEEA) da obrađuje osobne podatke građana radi izdavanja vjerodajnica za elektroničko potpisivanje. Istu je zabranu dobila i Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO), pa su sada praktično osporene sve vjerodajnice koje su već dobili građani, ali i tvrtke koje koristeći se elektroničkim potpisima uplaćuju carinske pristojbe. Prije toga je u parlamentu RS-a usvojen zakon kojim se izdavanje vjerodajnica povjerava posebnoj agenciji na entitetskoj razini, čime se derogira državni zakon donesen prije 20 godina.

Forto očekuje da će zabrana Agencije za zaštitu osobnih podataka IDDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje pasti na sudu jer bi inače bio doveden u pitanje krajnji cilj, a to je digitalna integracija BiH sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji. "Time se identificira identitet države koja prelazi u digitalno doba", kazao je. Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e, odluku druge državne agencije opisao je "političkim napadom" naručenim iz MUP-a RS-a, u kojemu su planirali izdavati svoje vjerodajnice.

S druge strane, iz RS-a tvrde kako se bore protiv nezakonitog pokušaja države da prisvoji ovlasti koje joj ne pripadaju. "Nemoguće je potvrđivati nečiji identitet bez spoja sa stvarnim identitetom. Svi naši podatci građana u nadležnosti su ministarstava unutarnjih poslova. Međutim, neki su si očito zamislili da trebaju praviti neki digitalni MUP na razini BiH", kazala je članica predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać.

Pravorijek o ovom sporu trebao bi donijeti Ustavni sud BiH, koji će, na zahtjev Kemala Ademovića, zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH, ocjenjivati ustavnost zakona o elektroničkom potpisu koji je donio parlament RS-a.