Uključiti obrtnike, male poduzetnike i iznajmljivače u donošenje odluka koje se tiču njihova poslovanja, a povećanje poreza mora biti predvidljivo i najviše 10 posto u odnosu na dosadašnje stope. Dakle, paušal iznajmljivaču može narasti jednim potezom s primjerice 800 na 880 eura, a ne na 1400 eura. Dio je to onoga što će danas u Ministarstvu financija na sastanku s ministrom Tomislavom Ćorićem tražiti predstavnici udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOI), udruge Glas poduzetnika te obrtnika paušalaca.

Podizanje donjeg praga iznosa paušala za dvije skupine najrazvijenijih turističkih općina i gradova po indeksu turističke razvijenosti očekivano je donijelo mnogo polemike i negodovanja brojnih iznajmljivača koji su obuhvaćeni Vladinim antiinflacijskim mjerama.

Ukinuti paušal

Novo podizanje nameta velikoj većini iznajmljivača definitivno nije naišlo na odobravanje, no za sobom je povuklo i pitanje samog načina oporezivanja obiteljskog smještaja. Tako je dubrovački gradonačelnik Mato Franković (HDZ) kazao kako treba ukinuti paušalni porez na kratkoročni najam, a umjesto njega uvesti 10 posto poreza na ukupan promet. Iz Vlade su, međutim, kazali kako se o tome trenutačno ne razmišlja.

U udruzi Spasimo male obiteljske iznajmljivače su pak popisali na koji način neke od europskih zemalja zapravo oporezuju obiteljski smještaj i usporedili porezni tretman tog oblika turizma s Hrvatskom.

Pokazalo se da se u zapadnoeuropskim zemljama kratkoročni najam tretira kao gospodarska aktivnost i porez se gotovo uvijek plaća na stvarno ostvareni financijski prihod umanjen za troškove. Međutim, zapadne zemlje imaju vrlo visoke neoporezive pragove ili automatske porezne olakšice kako bi zaštitile male iznajmljivače bilo kroz limit prihoda bilo kroz broj dana iznajmljivanja.

Tako je, recimo, Italija je uvela strožu kontrolu preko platformi, ali je zadržala jasne financijske i količinske pragove, pa se može iznajmljivati najviše do četiri nekretnine u istom poreznom razdoblju da bi se to smatralo “privatnim obiteljskim iznajmljivanjem”. Ako iznajmljivač iznajmljuje pet ili više nekretnina, zakon ga automatski prisiljava na otvaranje tvrtke. Španjolska nema paušal po krevetu, već zaradu od kratkoročnog najma ubraja u opći godišnji dohodak od imovine. Iznajmljivač koji je rezident EU-a porez plaća po stopi od 19 posto, ali isključivo na čistu dobit, dakle netoiznos. Španjolska dopušta malim iznajmljivačima da od brutoprihoda odbiju sve stvarne troškove: kamate na stambeni kredit, račune za struju i vodu, oglašavanje na platformama, troškove čišćenja, pa čak i amortizaciju nekretnine po stopi od tri posto godišnje od vrijednosti građevine. Neke regije poput Andaluzije ili Kanara s druge strane ne ograničavaju obiteljske prihode, već uvode ograničenje na broj dana iznajmljivanja ako se nekretnina želi iznajmljivati bez profesionalne licence.

Prihod i dobit

U udruzi su pojasnili kako ti sustavi zapravo potiču investicije i legalno poslovanje budući da se porez plaća samo na čistu dobit, što znači da iznajmljivač svako ulaganje, renovaciju ili popravak može odbiti od porezne osnovice. Hrvatski paušalac porez plaća fiksno po krevetu pa mu ulaganja ne utječu na visinu poreza koji plaća. Iznajmljivačima u zapadnoeuropskim zemljama naruku ide i to što mogu amortizirati nekretninu koju koriste, što im je najjači alat za smanjenje poreza koje plaćaju za iznajmljivanje.

- Jedna od opcija je ta da oporezivanje bude vezano za prihode, međutim, ako ikad takav model bude na stolu, definitivno mora uzimati u obzir i troškove, a ne da se porez plaća na ukupan prihod koji iznajmljivač ostvari. Moramo razlikovati ukupan prihod od dobiti, odnosno neta koji iznajmljivaču ostaje nakon što plati davanja, režije, čišćenje, eventualne renovacije i slično. Kao što se dugoročnom najmu priznaje 30 posto troškova, troškovi, i to u većem postotku, trebali bi se priznati i kratkoročnom najmu jer su znatno veći. Ako bi se u budućnosti razmišljalo da se u jednadžbu uvede određeni promet, onda bi se u oporezivanje moglo uvesti paušalne razrede, kao što je to kod obrtnika paušalaca. Bilo bi korektno razlikovati iznajmljivače koji ostvaruju do, primjerice, 10.000 eura, do 20.000 eura ili više na godinu - pojasnio je Vedran Tomić, predsjednik udruge Spasimo male iznajmljivače. Dodao je kako je u Hrvatskoj zapravo velik dio iznajmljivača starije životne dobi pa im dodatno administriranje i skupljanje računa i ne bi bilo prihvatljivo.