Premijer Andrej Plenković sudjelovao je u petak na samitu na vrhu EU-a Zapadni Balkan koji je održan u Tivtu u Crnoj Gori. Tom je prilikom razgovarao s premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem o otvorenim pitanjima između dviju zemalja.

- Moj je dojam da je Podgorica spremna vrlo ozbiljno raditi na otvorenim pitanjima između dviju zemalja poput pitanja nestalih, obeštećenja logoraša ili imovinskopravnih pitanja. To su teme koje joj je Hrvatska predstavila, a koje nisu nešto nerješivo. Hrvatska očekuje rješenje pitanja obeštećenja logoraša i pronalaska 14 nestalih iz Domovinskog rata te da Podgorica nastavi s procesuiranjem ratnih zločina - rekao je Plenković. Dodao je da Zagreb želi i rješenje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju.

Proces integracije

- Tu je i pitanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj, mjestu na kojem su tijekom Domovinskog rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i nužnost promjene naziva bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora - rekao je Plenković. Hrvatska traži i razgovore o granici, kao i povratak školskog broda “Jadran”, 64 metra dugačkog jedrenjaka koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka, no na početku rata se nalazio na remontu u Crnoj Gori, koja ga od tada nije vratila.

- Crna Gora je ta koja želi što prije završiti pregovore s EU-om i ući u taj savez, što bi se teorijski moglo dogoditi do 2028. godine ako će postojati politička volja. Njezino članstvo je i u interesu Hrvatske, koja snažno podupire Podgoricu na europskom putu - rekao je Plenković.

Što se tiče općenite politike prema Zapadnom Balkanu, EU je ovdašnjim zemljama osim kritike donio i neke darove. Tako su njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Tivtu uoči samita podržali proces proširenja EU-a te su Crnu Goru, domaćina samita, izdvojili kao najnapredniju kandidatkinju. Macron je naglasio da su čelnici EU-a u Tivtu kako bi pružili potporu Crnoj Gori kao sljedećoj članici.

- Svi smo ovdje kako bismo joj dali tu potporu, potporu radu Crne Gore i crnogorskih vlasti na putu prema EU-u. Razlog našeg dolaska je proširenje našom novom članicom, Crnom Gorom. Svi smo uz Crnu Goru kako bismo joj pomogli da se što prije integrira. Proces integracije donijet će konkretne rezultate, omogućiti napredak vaše zemlje i njezino članstvo u našoj europskoj obitelji - rekao je Macron.

Merz je rekao da europsko proširenje kasni godinama te da je s Macronom razgovarao o sljedećim koracima za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Ubrzati proširenje

- Europska unija mora pokazati da je voljna i spremna za proširenje i o tome ćemo danas razgovarati. Ovaj dio Europe u perspektivi pripada EU-u i ako tijekom 13 godina nismo primili nijednu novu članicu, možemo reći da je i EU napravio određene pogreške - rekao je Merz.

Francuska i Njemačka ranije su predstavile zajednički non-paper kojim pozivaju na radikalno ubrzavanje procesa proširenja EU-a, ocjenjujući da je dosadašnji model postao prespor, birokratiziran i nedovoljno motivirajući za zemlje kandidatkinje. Dokument pod nazivom “Novi zamah za proširenje” bio je jedna od važnih tema samita. On predstavlja pokušaj Pariza i Berlina da redefiniraju način na koji zemlje kandidatkinje napreduju prema članstvu. Francuska i Njemačka ističu da žele zadržati načelo napredovanja na temelju zasluga, ali istodobno smatraju da je potrebno pojednostaviti postojeću metodologiju i omogućiti bržu integraciju zemalja koje provode reforme.

Dokument predlaže moguće sudjelovanje zemljama koje još uvijek nisu članice u programima studentske razmjene i istraživanja EU-a, kao i potencijalnu integraciju u područjima kao što su energetika, industrija i Sustav trgovanja emisijama bloka, ako zemlja kandidatkinja ispunjava određene standarde.

Također se pokreće mogućnost da se predstavnicima zemalja zapadnog Balkana i Moldavije omogući sudjelovanje u dijelovima ministarskih sastanaka i sastanaka na vrhu EU-a iako bez prava glasa u njima.

Čak i veću pozornost u Tivtu od Macrona i Merza izazvao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je ovog tjedna napravio pravi cirkus u odnosima s Crnom Gorom. Naime, prvo je Crna Gora u Beograd vratila 78 državljana Srbije koji su u Tivat stigli čarter-letom, a koji su ocijenjeni kao sigurnosna prijetnja. Naime, dobar dio njih ima prilično suspektnu prošlost, a neki i sadašnjost. Potom je Srbija uzvratila istom mjerom, a usto je još na nekoliko sati blokirala cestovne granične prijelaze između dviju država, što je stvorilo goleme kolone. Komentirajući odnose dviju zemalja, Vučić je u petak priznao da oni nisu sjajni, ali da uvijek postoji prostor za napredak.

Vučićeva politika

- Ja bih imao šta reći sa svoje strane, pretpostavljam vaši političari s njihove strane, i vjerujem da će biti prostora za napredak u budućnosti - rekao je Vučić. Srbija, naime, nije zadovoljna činjenicom da je dio prosrpskih političkih opcija koji su dio vladajuće crnogorske koalicije snažno podržao pristupanje te zemlje u punopravno članstvo EU-a. To je, uz niz drugih stvari kao što je status građana Crne Gore srpske nacionalnosti, uzrok stalnih sukoba Beograda i Podgorice. Ovaj je put Vučić bio krajnje pomirljiv, pa je posebno istaknuo da su “ljudi iz Crne Gore za Srbiju sestre i braća, bez obzira na pojedinačne poruke i kampanje koje se vode protiv Srbije”.

- Može netko pisati što hoće po zidovima. Obično na tarabama svašta piše, al’ se nitko ne zaleće. Tako da nije to problem. Ovdje živi nama bratski narod i naši odnosi će uvijek biti takvi - rekao je Vučić.

Pregovori Srbije o punopravnom članstvu ne idu baš najbolje, pa postoji mogućnost da Crna Gora krajem 2028. postane punopravna članica EU-a. To velik dio srpske političke elite jako teško prihvaća jer to shvaća kao definitivan politički rastanak dviju zemalja. Zbog toga ni Srbi u BiH ne gledaju na najbolji način na približavanje svoje zemlje EU-u jer bi to značilo definitivan završetak bilo kakvog sna o tome da svi Srbi opet žive u jednoj državi.