Britanski premijer Keir Starmer zasad je preživio najveću političku krizu od kada je došao u Downing Street. Već nekoliko dana dobar dio njegovih zastupnika u britanskom parlamentu, ali i gotovo polovina članova njegove vlade traže Starmerov odlazak s mjesta predsjednika stranke, što automatski znači i s mjesta britanskog premijera. On je na sjednici vlade rekao da preuzima odgovornost za jedan od najgorih izbornih poraza svoje stranke, no naglasio je da ne namjerava odstupiti.

Buna protiv Starmera eskalirala je nakon lokalnih izbora u Velikoj Britaniji gdje je Laburistička stranka ostvarila vrlo loše rezultate. U nekim dijelovima zemlje, posebice na sjeveru Engleske te u Midlandsu pobijedila ih je Reformistička stranka Nigela Faragea, što je posebno bolan udarac. Naime, upravo ti dijelovi zemlje, koji se u Britaniji drže "radničkim područjem" tradicionalno su uporište Laburista. Sada je to područje "zauzeo" Farage, koji je svojedobno predvodio Brexit - izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Farageova relativna pobjeda je Laburistima signal kako na sljedećim parlamentarnim izborima neće dobro proći.

Britanski izborni sustav je specifičan i zemlja je rascjepkana na 650 izbornih okruga relativno male površine i podjednakog broja stanovnika, njih oko 70 tisuća. Iz ovih se izbornih okruga bira po jedan zastupnik u parlamentu i pobjednik u okrugu nosi sve. Nema D'Hondtove metode ni srazmjerne raspodjele političke vlasti. Kandidat koji osvoji relativnu većinu na izborima dobiva mandat. Što u praksi znači da neka stranka može imati, gledajući na razini cijele Velike Britanije, 49 posto potpore birača, a završiti bez ijednog parlamentarca. Laburisti su svjesni kako će se na sljedećim izborima, koji će se održati najkasnije za tri godine, morati žestoko boriti za svako zastupničko mjesto i glavnog krivca za to vide upravo u Starmeru.

Na izborima u srpnju 2024. Laburisti pod Starmerovim vodstvom su dobili ogromnu većinu, prekinuvši 14-godišnju vladavinu konzervativaca, no ta se prednost topi. Starmeru se, uz loše izborne rezultate, zamjera i izostanak promjena. Posebice mu se na teret stavlja gubitak radničkih glasova uz tvrdnje kako Starmer ne razumije dobro frustracije Britanaca oko migracija, rastućih troškova života i općeg osjećaja nesigurnosti.

- Nemam namjeru odstupiti, planiram i dalje upravljati državom, dok god ne pokrenete postupak opoziva. A onda ćemo se boriti, ustvrdio je jučer Starmer svojim ministrima na sjednici Vlade nakon koje su tri laburistička ministra podnijela ostavke.

Procjenjuje se kako bi glavni Starmerov oponent, čovjek koji bi mogao pokrenuti proces opoziva, ali i kandidirati se za mjesto šefa Laburističke stranke, a time i za mjesto premijera, ministar zdravstva Wes Streeting.

No Starmerovi pristalice smatraju da dodatna nestabilnost nije u interesu Velike Britanije.

- Moramo sada biti usmjereni na gospodarske i sigurnosne izazove pred kojima se nalazimo, poručio je ministar obrane John Healey.