08.11.2022., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Zgrada Predsjednistva BiH. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Zgrada Predsjedništva BiH

PIXSELL
9.5.2026., 19:16
OPĆI IZBORI

Ponavlja se izborna sramota u BiH? Hrvatske podjele otvaraju put novom Komšiću

Hrvati žele konačno sami izabrati svog predstavnika u Predsjedništvu BiH

Ono čega su se mnogi pribojavali, na kraju bi se moglo dogoditi. BiH Hrvati će na općim izborima u BiH, koji će se održati 4. listopada ove godine, opet imati dva kandidata, koja bi mogla podijeliti glasove, što bi moglo dovesti do toga da hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovo, peti put u posljednjih 20 godina, izaberu Bošnjaci.

Naime, nakon što je HDZ BiH kao svoju kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH istaknuo potpredsjednicu stranke Darijanu Filipović, pet manjih hrvatskih stranaka u BiH, tzv. hrvatska petorka, odlučilo je za tu funkciju podržati Zdenka Lučića. On je u široj javnosti u BiH i Hrvatskoj manje poznat od svoja dva brata, Ive Lučića, nekadašnjeg obavještajaca i povjesničara, te poduzetnika Milana, koji je svojedobno postao poznat zbog veze sa Severinom Vučković. Petorku čine HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak (HNP), Hrvatska republikanska stranka (HRS), Hrvatski demokratski savez (HDS) i HSS BiH.

Bez dogovora

- Moj cilj i želja su zaštititi dignitet i dostojanstvo malih ljudi te institucija i krenuti u jednu demokratsku kampanju - rekao je Lučić ovog tjedna predstavljajući svoju kandidaturu. Komentirajući mišljenja da njegova kandidatura ide na ruku Slavenu Kovačeviću (Komšićevu kandidatu), Lučić je rekao da ne poznaje osobno ni njega ni Darijanu Filipović. “Životopis mi je zanimljiv, bio sam i bankar. Dolazim iz privatnog sektora i svakodnevno sam na terenu u Sarajevu i Mostaru, gdje se susrećem s raznim anomalijama koje su me motivirale za ovu kampanju”, rekao je Lučić.

Mostar, 05.05.2026. - Zdenko Lučić postao je i službeno kandidat hrvatske oporbene političke petorke za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH nakon što su ranije najavili kandidaturu Darijane Filipović iz HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narod nog sabora te Slavena Kovačevića iz Demokratske fronte Željka Komšića. foto HINA/ Zoran KREŠIĆ/ tm
HINA/Zoran KREŠIĆ

Filipović se bavi politikom od 2011., kada je postala tajnica županijske Mladeži, nakon čega je kontinuirano gradila političku karijeru unutar HDZ-a BiH. Neki među BiH Hrvatima smatraju da ona nema kapacitet mobilizirati hrvatsko biračko tijelo zbog toga što dosad ipak nije imala veliku političku vidljivost. Njezin rođak je nogometaš Nikola Katić, reprezentativac BiH, koji je sudjelovao u pobjedi nad Italijom za odlazak na Svjetsko prvenstvo.

08.05.2026. Mostar, BiH - Medjunarodni sigurnosni forum "Mostar Security Forum 2026." odrzan je u Mostaru uz sudjelovanje domacih i medjunarodnih strucnjaka iz podrucja sigurnosti, obrane, diplomacije i medjunarodnih odnosa. Fokus konferencije bio je na aktualnim sigurnosnim izazovima, hibridnim prijetnjama te buducnosti transatlantske sigurnosne arhitekture i jugoistocne Europe. Forum su organizirali Institut za drustvena i politicka istrazivanja Mostar, Institut za istrazivanje hibridnih sukoba iz Zagrebai Sveuciliste u Mostaru uz pokroviteljstvo NATO-a. Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL
Denis Kapetanovic/PIXSELL

Hrvatski premijer Andrej Plenković pokušao je prije dva mjeseca posredovati između suprotstavljenih frakcija Hrvata BiH. Pokušao je nagovoriti predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da se s petorkom dogovori oko zajedničkog kandidata. No Čović je ostao pri tome da kandidiraju Filipović, koju navodno želi i kao svoju nasljednicu na čelu stranke. Ako bi ona postala članica Predsjedništva BiH, bio bi to dobar temelj i za to da dođe na čelo HDZ-a BiH. Zagreb je potom pokušao nagovoriti i predstavnike pet stranaka da na kraju ipak podrže nju, no u tome nije uspio i situacija je sada posve otvorena.

Suradnja s Dodikom

Razne verzije kruže zbog čega se zaista Lučić kandidirao. Naime, gotovo sve stranke petorke, osim donekle HDZ-a 1990, imaju identična, ako ne i tvrđa, stajališta od HDZ-a BiH o tome kako se postaviti prema namjerama Bošnjaka da stvore tzv. građansku državu po načelu jedan čovjek - jedan glas, u kojoj ne bi bilo nikakvog mehanizma za zaštitu brojčano manjeg naroda. S druge pak strane, postojeći ustavni i politički model zaista štiti Hrvate, koji su najmanji narod u BiH. Osim naravno pri izboru člana Predsjedništva. HDZ BiH u ovom trenutku ima premijerku na razini cijele BiH, zastupljen je ministarskim pozicijama u Vijeću ministara BiH, a i u Vladi Federacije BiH. Izmjene izbornog zakona koje je 2022. donio visoki predstavnik međunarodne zajednice BiH Christian Schmidt dodatno su ojačale položaj BiH Hrvata jer su spriječile njihovu majorizaciju u Domu naroda Federacije BiH.

HDZ BiH je u strateškoj suradnji sa srpskim strankama u BiH, koje predvodi donedavni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ulaganjem velikih novčanih sredstava u američke i kanadske lobističke tvrtke osigurao skidanje sankcija što ih je nametnuo SAD, a već je dva puta i bio tamo. U SAD se priprema i vodstvo Hrvata u BiH, navodno želeći podršku za osnivanje hrvatskog entiteta u BiH. 

BOŠNJACI BIRAJU HRVATSKOG ČLANA

Predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH bira se u Federaciji BiH, jednom od dva BiH entiteta, a za njega mogu glasovati svi građani bez obzira na nacionalnost. To znači da Bošnjaci, kojih ima gotovo četiri puta više, mogu izabrati i svog i hrvatskog člana Predsjedništva. To se dosad dogodilo 2006., 2010., 2018. i 2022., kada je gotovo isključivo bošnjačkim glasovima u Predsjedništvo BiH izabran Željko Komšić. Zakon dopušta samo dva uzastopna mandata, pa se on ne može opet kandidirati, te je njegov Demokratski front (DF) kandidirao Kovačevića. Istina, njegova popularnost među bošnjačkim biračima znatno je manja od Komšićeve, ali ako se podjele hrvatski glasovi, imao bi solidne šanse.