Novi europski proračun za 7-godišnje razdoblje vjerojatno neće stići biti donesen do kraja ove godine, i to zbog novih okolnosti vezanih za geopolitičke prilike jer će se prioriteti opet i još morati preslagivati, ali novi model 7-godišnjeg budžeta zasnovan na četiri glavna stupa, uz znatno pojednostavljivanje administrativnih prepreka za korisnike, bit će jednako efikasan i pristupačan. Poruka je to rasprave koju je Europski parlament u Hrvatskoj organizirao o novoj omotnici koja je u pripremi, a koja se bazira na novoj arhitekturi budžeta koja prijašnje kohezijske politike i dalje forsira, ali kroz resore sigurnosti, poljoprivrede i drugih resora koji će sada biti spojeni u jednom megafondu.

Lakša priprema projekata

Kako poručuju hrvatski eurozastupnici i ministri, Hrvatska će ostati jedna od zemalja s najvećom učinkovitošću korištenja europskog novca, a priprema i nadzor projekata bit će za korisnike jednostavniji nego ranije.

- Nije realno da za manji projekt od 50.000 eura čak 10.000 eura bude utrošeno na pripremu samog projekta. To treba administrativno pojednostavniti, jer budžet je tu zbog korisnika - rekla je Ivana Maletić, hrvatska predstavnica u Europskom revizorskom sudu.

Ono što je ključno jest da za EU kompetitivnost i dalje ostaje počivati na regionalnom razvoju jer istraživanja su pokazala da je većina uspješnih globalnih kompanija iz Europe pokrenuta negdje u "regijama", a ne nužno u glavnom gradovima i metropolama. Snaga EU jest upravo u tome da razvija svaki svoj kraj i regiju, poručuje ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš-Žigman.

Prema riječima zastupnika u EP-a Karla Resslera, cilj je novog višegodišnjeg financijskog okvir za razdoblje od 2028. do 2034. jednostavniji i targetiraniji pristup radi jače povezanosti između reforme, ulaganja i rezultata. Ressler je inače koordinator Europske pučke stranke (EPP) za proračun i izravno radi na ovom dokumentu koji određuje budućnost EU-a u operativnom smislu za sljedećih sedam godina, i on ističe da se Europski parlament zalaže za princip predvidljivosti za krajnje korisnike, ali i očuvanje tradicionalnih politika kao što su kohezija i poljoprivreda kroz novi megafond.

Nadzor i transparentnost

- Europska komisija tvrdi da njezin prijedlog donosi pojednostavljenje sustava i veću fleksibilnost država članica, dok kolege zastupnici upozoravaju da to ne smije značiti gubitak nadzora Europskog parlamenta, a fleksibilnost ne smije potkopati transparentnost - ističe Ressler, kao i drugi europarlamentarci.

Megafond je dio proračunske reforme koja, među ostalim, predviđa i vezivanje financiranja za reforme i indikatore, a ne ostvarene troškove kao što je to dosad bio slučaj - riječ je o modelu koji je bio korišten za isplate iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NPOO).

Hrvatska bi prema inicijalnim planovima trebala dobiti omotnicu od 16,8 milijardi eura, a ključno je regionalno korištenje tih sredstava. Zato kohezija mora ostati zasebna kategorija u europskoj financijskoj strukturi, a EU mora ostati zajednica koja nijednu regiju ne ostavi zapostavljenom, dodao je Ressler.