Svijetu prijeti novi val inflacije i moguća gospodarska kriza, a hrvatski građani sve češće traže sigurno utočište u fizičkom zlatu, tvrde analitičari. Kratkotrajni pad cijene zlata dodatno je povećao interes ulagača koji se oslanjaju na njegov dugoročni rast vrijednosti.

Geopolitički rizici i poremećaji na energetskom tržištu i dalje stvaraju snažan inflacijski pritisak. Unatoč krhkom primirju na Bliskom istoku, investicijske analize HSBC-a pokazuju da je geopolitički rizik na najvišim razinama od početka rata u Ukrajini 2022. Poseban je problem Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 25 posto svjetske nafte i 20 posto prirodnog plina. Dugotrajniji poremećaji prometa mogli bi dodatno podignuti cijene energenata i produbiti krizu.

Središnje banke već su pod pritiskom visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. Ako stope ostanu visoke, globalni rast mogao bi dodatno usporiti, uz istodoban nastavak rasta cijena. Takva kombinacija vodi prema stagflaciji. Situaciju dodatno otežava visoka zaduženost država, osobito SAD-a, što ograničava prostor za daljnje zaoštravanje monetarne politike. Iako je dolar kratkoročno ojačao, dugoročno je izložen inflatornim pritiscima i procesima dedolarizacije.

Inflatorni pritisci vidljivi su i u Europi. U Hrvatskoj je procijenjena stopa inflacije u ožujku iznosila 4,8 posto, najviše u eurozoni. Novi val inflacije mogao bi dodatno smanjiti kupovnu moć građana, a štednja uz niske kamatne stope sve manje štiti vrijednost novca. Na financijskim tržištima pojačana je nestabilnost, dionice i kriptovalute su pod pritiskom, a i zlato je kratkoročno korigiralo cijenu. Prema izvješću Bank of America, dio investitora prodavao je imovinu radi osiguravanja likvidnosti, a ETF-ovi povezani sa zlatom bilježili su odljev kapitala.

Ekonomski stručnjak, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović smatra da radikalna neizvjesnost ostavlja dubok trag na svim financijskim tržištima.

- U vrijeme povećane neizvjesnosti ljudi preferiraju ulaganja u ono što je opipljivo i provjereno, a to su fizički plemeniti metali - objašnjava Lovrinović.

Za razliku od "papirnatog" zlata, raste potražnja za fizičkim zlatom. Prema podatcima Centra Zlata, u prvim mjesecima 2026. potražnja za zlatnicima i zlatnim polugama porasla je za 50 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Hrvatski građani tako slijede trend velikih institucionalnih ulagača, uključujući središnje banke.

Kako ističe Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata, “zlato već tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši brojne valute koje su propale zbog inflacije, postavši temelj financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima”.