Sin posljednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi je u ponedjeljak kazao da se redovito sastaje s raznim pokretima koji čine duboko podijeljenu iransku oporbu u egzilu te ponovo iskazao svoju želju da djeluje kao ujedinjujuća ličnost.

Reza Pahlavi je u sklopu svog posjeta švedskom glavnom gradu Stockholmu održao govor u parlamentu na poziv konzervativnih Kršćanskih demokrata (KD) i krajnje desnih Švedskih demokrata (SD), gdje je ponovio svoju želju da "utjelovi ujedinjujuću nacionalnu ličnost".

Iranska oporba je i dalje fragmentirana, a skupine etničkih manjina, liberalni krugovi i ljevičarski pokreti su duže vrijeme u sukobu s Pahlavijevim pristašama, piše AFP.

Na pitanje novinara o tome što čini kako bi kao oporbena ličnost ujedinio različite segmente iranskog društva, Reza Pahlavi je rekao da je s njima u kontaktu.

"Razgovaram s njima, ulazim u dijalog s njima, sastajem se s njima", ustvrdio je, no nije specificirao s kime točno.

Ima "dovoljno prostora za sve one koji se pridržavaju" četiriju osnovnih načela koja, prema njemu, tvore temelj "demokratskog diskursa": teritorijalni integritet Irana, jasno razdvajanje religije i države, jednakost svih građana pred zakonom i uspostavljanje mehanizma za slobodne i poštene izbore.

"Svi Iranci, bili oni ljevičari, centristi, desničari, monarhisti ili republikanci, neovisno o tome koju etničku skupinu predstavljaju, ako vjeruju u ovaj pristup, mogu surađivati", rekao je.

Reza Pahlavi, koji se nije vratio u Iran od revolucije 1979. u kojoj je svrgnuta monarhija, predstavlja se kao alternativa u slučaju urušavanja iranskog režima.

Dao je potporu ratu Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, čime je potaknuo dodatne podjele.

Zbog autokratske i represivne vlasti njegova oca, od koje se nije distancirao, stekao je mnoge neprijatelje.

Također, nije uspio pridobiti podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa s kojim se nikada nije službeno sastao i koji je u više navrata izrazio sumnju u njegovu sposobnost da vodi Iran.

Oporba u Iranu se suočava s represijom poput pritvorene Narges Mohamadi koja je 2023. dobila Nobelovu nagradu za mir. Čak i u zatvoru, iz inozemstva je na internetu napadaju pristaše Reze Pahlavija.

Širin Ebadi, također dobitnica Nobelove nagrade, suočila se s kritikama Iranaca nakon što je imenovana čelnicom odbora za tranzicijsku pravdu koji je osnovao Pahlavi. 

Izrael uoči pregovora napada uporište Hezbolaha

Izraelske trupe u ponedjeljak su pokrenule napad kako bi zauzele ključni grad u južnom Libanonu, vršeći pritisak na Hezbolah uoči najavljenih pregovora između izraelskih i libanonskih izaslanika ovaj tjedan u SAD-u.

Uoči sastanka veleposlanika u Sjedinjenim Državama u utorak, libanonski ministar vanjskih poslova izjavio je da će Bejrut iskoristiti pregovore za vršenje pritiska za prekid vatre.

Izrael je rekao da neće razgovarati o prekidu vatre, dok se Hezbolah usprotivio pregovorima s Izraelom, što odražava oštro pogoršanje političkih napetosti u Libanonu, ističe Reuters.

U televizijskom govoru u ponedjeljak, vođa Hezbolaha Naim Kasem rekao je da libanonska vlada treba otkazati sutrašnji sastanak, opisujući ga kao "besmislen" i rekavši da će Hezbolah nastaviti odgovarati na izraelske napade.

U južnom Libanonu, izraelska vojska opkolila je pogranični grad Bint Džbeil i započela kopneni napad, rekli su glasnogovornik izraelske vojske i libanonski sigurnosni izvori.

Libanonski izvori rekli su da su borci Hezbolaha spremni boriti se do smrti, navodeći strateški i simbolički značaj Bint Džbeila, uporišta militantne skupine, glavnog grada pokrajine i ulaza u okolna sela.

Izrael kaže da planira okupirati južni Libanon do rijeke Litani.

Izrael i Sjedinjene Države rekli su da kampanja protiv Hezbolaha nije dio dvotjednog primirja između Irana i SAD-a, iako je pakistanski premijer rekao da će primirje uključivati ​​i Libanon.

Iako borbe u Libanonu nisu prestale, Izrael nije izveo zračne napade na Bejrut od srijede, kada je bombardirao glavni grad pri čemu su poginule stotine ljudi.