Zatvaranje Hormuškog tjesnaca zbog rata između SAD-a, Izraela i Irana prepolovilo je globalnu opskrbu naftom, a avioprijevoznici se suočavaju paradoksom koji bi mogao preoblikovati industriju kakvu poznajemo - gorivo je postalo vrlo skupo, a povišene cijene karata guše potražnju koja bi je trebala spasiti.

Cijena mlaznog goriva u veljači je iznosila oko 96 dolara po barelu. Do 20. ožujka skočila je na 197 dolara - više nego dvostruko u samo mjesec dana. Čak ni za vrijeme izbijanja rata u Ukrajini 2022. mlazno gorivo nije dostiglo takav vrhunac.

Taj skok izravno se pretvara u goleme troškove: punjenje aviona Boeing 737-800 koje je 27. veljače stajalo oko 17.000 dolara, tjedan dana poslije koštalo je više od 27.000 dolara.

Prema Business Insideru, dvadeset najvećih aviokompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka rata.

Prije nego što je sukob počeo, zrakoplovna industrija predviđala je rekordne profite od 41 milijarde dolara u ovoj godini. Izvršni direktor United Airlinesa  Scott Kirby najavio je otkazivanje oko pet posto planiranih letova u prvoj fazi.

„Stvarnost je takva da su cijene mlaznog goriva više nego udvostručene u posljednja tri tjedna, a ne znamo kako će se sve razvijati", napisao je zaposlenicima.  Ako visoke cijene potraju, godišnji troškovi kompanije porast će u milijardama dolara. 

Savršena oluja

Rigas Doganis, predsjednik Airline Management Groupa kaže kako se boji da mnoge tvrtke neće moći izdržati situaciju.

„Aviokompanije se suočavaju s egzistencijalnim izazovom. Morat će snižavati cijene kako bi potaknule slabljenje potražnje, dok ih viši troškovi goriva guraju prema povećanju cijena. Savršena oluja."  

Analitičari Deutsche Banke idu još dalje: „Bez kratkoročnog olakšanja, aviokompanije diljem svijeta mogle bi biti prisiljene prizemljiti tisuće zrakoplova, dok bi financijski najslabiji prijevoznici mogli zaustaviti operacije." 

Nije samo pitanje cijene već i fizičke dostupnosti goriva. Patrick Pouyanne, izvršni direktor TotalEnergies, upozorio je da se nestašice već šire iz Azije prema Europi: „Kriza počinje stvarno pogađati kupce. Sve će ovisiti o tome koliko dugo će ovaj sukob trajati. Mogli bismo imati vrlo, vrlo dramatične posljedice."  

Za europske putnike koji planiraju ljetovanje, poruke su zabrinjavajuće. Kenton Jarvis, izvršni direktor EasyJeta, upozorio je: „Siguran sam da letimo još tjedan-dva. Vjerojatno i tri. Jesam li siguran i za četiri tjedna? Nitko mi ne može reći na što mogu računati, a ljeto je pred vratima."  

Skuplje karte

Analitička tvrtka OAG objavila je kako su globalne cijene karata u prva dva mjeseca 2026. već 24 posto više u usporedbi s istim razdobljem prethodnih godina.  Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cijena od 10 do 20 posto, a najizloženiji su oni koji kupuju karte neposredno prije leta.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je zemljama koje mu se ne žele pridružiti u borbi protiv Irana da „ne mogu dobiti mlazno gorivo zbog Hormuškog tjesnaca" i da „idu nabaviti vlastitu naftu".

Europski odgovori su neujednačeni. Mnoge države smanjuju davanja na gorivo ili određuju fiksne cijene u kojima preuzimaju dio troška.

EU trenutno razmatra opće mjere za energetsku krizu, ali one nisu dizajnirane posebno za aviokompanije.

Europska komisija je državama članicama signalizirala da se pripreme za dugotrajne poremećaje tržišta energije i razmatra ponovno uvođenje alata iz 2022., poput ograničavanja cijena energije ili smanjenja poreza. 

Energetski povjerenik Dan Jorgensen otišao je korak dalje kontroverznim prijedlogom da Europljani manje putuju i rjeđe lete kako bi se uštedilo gorivo.

Zrakoplovna industrija preživjela je naftne krize 1970-ih, kolaps nakon 11. rujna i pandemijsko zaustavljanje 2020. Svaki put se prilagodila.

Ova kriza razlikuje se po razmjeru i složenosti: rute su blokirane, gorivo je oskudno, a računi već stižu.  

Za europskog turista koji planira odlazak na ljetovanje avionom, poruka je jasna - karte će biti skuplje, letova manje, a kraj neizvjesnosti daleko je.