Način na koji se u Bosni i Hercegovini pokušava izmijeniti zakonski okvir za gradnju plinovoda Južna interkonekcija stvara rizik od ozbiljne korupcije i može se pretvoriti u katastrofu, ocjena je bosanskohercegovačkog ogranka organizacije Transparency International (TI) koja je objavljena u ponedjeljak.

Zabrinutost je TI iskazao nakon što je vlada Federacije BiH predložila izmjene zakona o plinovodu koji bi trebao povezati plinske mreže BiH i Hrvatske, a u to je ugradila odredbu kojom je unaprijed definirana američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy kao koncesionar koji bi trebao izgraditi i upravljati plinovodom Južna interkonekcija.

Predložene izmjene zakona iz kojega je kao implementator projekta izbačena tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu poslane su federalnom parlamentu na potvrdu, a vlada FBiH očekuje da se taj proces završi po hitnom postupku. 

TI BiH upozorava kako se protežiranjem konkretne tvrtke narušava ne samo transparentnost cijelog postupka već otklanja i bilo kakva mogućnost konkurencije. Sam sadržaj otvara brojna pitanja i ukazuje na višestruke rizike koji mogu voditi ugrožavanju odgovornog upravljanja i kompromitiranju javnog, protežiranjem partikularnog interesa, navodi TI BiH.

Imajući u vidu značaj projekta za cjelokupno gospodarstvo i energetsku neovisnost BiH, TI BiH ističe da nije ponuđena odgovarajuća analiza i racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na zakon koji je usvojen samo godinu dana ranije.

"Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja kojim se preferiraju osobni, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera na štetu interesa građana BiH, uspostava ovakve prakse u zemlji s jednom od najviših razina korupcije u Europi dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata kao što je plinovod Južna interkonekcija", kaže se u reagiranju TI BiH.

Zašto se američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy pojavila u tekstu zakona, iz federalne vlade nisu pojasnili.

Riječ je o tvrtki koja je jedina poslala pismo namjere potvrđujući zainteresiranost za provedbu projekta Južna interkonkecija, a za kojega se zanimao i američki građevinski div Bechtel iz kojega su procijenili kako politički rizici kompliciraju donošenje odluka o sudjelovanju u projektima u BiH.

AAFS Infrastructure and Energy registriran je tek 2025. godine sa sjedištem u Wayomingu. Na čelu su mu Joseph Flynn i odvjetnik Jesse Binnall koji se hvale bliskim vezama s administracijom Donalda Trumpa. Osim plinovoda u BiH bi želio graditi plinske elektrane a zainteresiran je i za koncesiju odnosno preuzimanje upravljanja nad zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru. 

Ta tvrtka do sada nije imala iskustva s većim infrastrukturnim projektima.

BiH nema vlastitu proizvodnju plina i trenutačno se opskrbljuje ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije plinovodom od Zvornika prema Sarajevu.

Južna interkonekcija je plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina na Krku.

Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. U planu je i krak plinovoda od Posušja prema Mostaru.

Srbija dogovorila s Rusijom dodatna tri mjeseca isporuke plina

Srbija je s Rusijom dogovorila dodatna tri mjeseca isporuke plina "po veoma povoljnim uvjetima", izjavio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a dogovor su, ne navodeći detalje, potvrdili i ruski mediji pozivajući se na priopćenje Kremlja o telefonskom razgovoru predsjednika dviju država.

Telefonski razgovor održan je na inicijativu srpske strane, potvrdio je Kremlj.

"Dobili smo plin po istim uvjetima - šest milijuna kubičnih metara dnevno", rekao je danas Vučić beogradskim medijima, naglasivši kako postoji "fleksibilnost" da se uveze i više plina, ako bude bilo potrebe.

"Ostaje cijena po naftnoj formuli, što znači - mnogo niže od burzovne cijene, a u Europi ćemo biti, vjerojatno, druga ili treća zemlja koja ima najnižu cijenu plina", rekao je Vučić.

On je ranije izjavio da Srbija trenutačno plaća ruski plin 320 dolara, a da je cijena na tržištu 730 dolara.

Prema priopćenju Kremlja, Vučić je tijekom telefonskog razgovora zahvalio ruskom predsjedniku Putinu "na nastavku stabilnih isporuka ruskog plina, koje su ključne za održavanje energetske sigurnosti Srbije".

"Razmatrana su aktualna pitanja rusko-srpskog strateškog partnerstva, uključujući suradnju u energetskom, naftno-plinskom i nuklearnom sektoru, kao i pripreme za predstojeći travanjski sastanak rusko-srpskog Međuvladinog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju“, prenio je ruski Sputnjik priopćenje Kremlja.

Srbijanski predsjednik je, prema press službi ruskog šefa države, "dao svoju procjenu situacije na Balkanu", a obje strane naglasile su "fundamentalan značaj Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN za rješavanje kosovskog pitanja" te "potrebu da se osiguraju prava Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine u skladu s Daytonskim sporazumom“.

Vučić je danas ustvrdio da je s Putinom imao "sadržajan, dobar i konstruktivan razgovor" o svim pitanjima vezanim za suradnju Beograda i Moskve, počevši od medicine, farmacije i cjepiva, do sudjelovanja ruskih željeznica u projektima u Srbiji.

Naveo je da je Putina "upoznao i sa savezom Prištine, Tirane i Zagreba". Vučić je prethodnih dana više puta ustvrdio da vojna suradnja Hrvatske, Albanije i Kosova predstavljaju prijetnju Srbiji.

Čović očekuje da će se u travnju potpisati sporazum plinskog povezivanja RH i BiH

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje da će potkraj travnja u Dubrovniku hrvatska i bosanskohercegovačka vlada potpisati sporazum o plinskome povezivanju Južnom interkonekcijom, kojim bi se BiH opskrbljivala LNG plinom s Krka. 

Čović je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao da Parlament Federacije BiH sada treba prihvatiti zakonski okvir koji je već usvojila federalna vlada. Nakon toga je na redu usuglašavanje teksta međudržavnog sporazuma na razini Vijeća ministara BiH. 

"Konačan cilj je da se krajem četvrtog mjeseca potpiše sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u Dubrovniku", rekao je Čović.

U Dubrovniku se potkraj travnja održava sastanak na vrhu Inicijative triju mora na kojem se očekuju i predstavnici američke administracije. 

Prema izmjenama zakona, umjesto javne kompanije BH-Gasa, protiv čijeg je angažiranja bila hrvatska strana, posao plinskog povezivanja s bosanskohercegovačke strane bi u potpunosti vodila američka kompanije AAFS čije se čelne ljudi smatra bliskim administraciji Donalda Trumpa.

Na taj način bi se BiH novim plinovodom povezala na hrvatski sustav i koristila ukapljeni plin iz terminala na Krku.