Izraelska policija spriječila je u nedjelju latinskog patrijarha Jeruzalema, kardinala Pierbattistu Pizzaballu, i kustoda Svete Zemlje, fra Francesca Ielpa, službenog čuvara crkve Svetog groba, da uđu u to sveto mjesto kako bi proslavili misu na Cvjetnicu, što se dogodilo "prvi put nakon nekoliko stoljeća", potvrdio je Latinski patrijarhat.

"Obojica su zaustavljena na putu dok su se kretali u privatnom svojstvu (...) te su bili prisiljeni vratiti se", stoji u zajedničkom priopćenju Latinskog patrijarhata Jeruzalema i franjevačke Kustodije Svete Zemlje.

"Posljedično, i prvi put nakon nekoliko stoljeća, crkveni su poglavari spriječeni u slavljenju mise Cvjetnice u crkvi Svetog groba", dodaje se u priopćenju.

To je "težak presedan i svjedoči o manjku obzira prema osjećajima milijardi ljudi diljem svijeta koji tijekom ovog tjedna upiru pogled prema Jeruzalemu."

Policija, koju je kontaktirao AFP, nije odmah odgovorila na upit.

Na početku rata protiv Irana 28. veljače, vođenog sa SAD-om, izraelske su vlasti zabranile velika okupljanja, uključujući ona u sinagogama, crkvama i džamijama, ograničivši javna okupljanja na oko 50 osoba.

Cvjetnica, kojom započinje Veliki tjedan, spomen je na Kristov posljednji ulazak u Jeruzalem, gdje ga je prema Evanđeljima trijumfalno dočekalo radosno mnoštvo tek nekoliko dana prije njegova raspeća i uskrsnuća na uskrsno jutro.

Latinski patrijarhat također je otkazao tradicionalnu procesiju na Cvjetnicu, koja obično kreće s Maslinske gore prema Jeruzalemu i svake godine privlači tisuće vjernika.

"Crkveni poglavari postupali su krajnje odgovorno i od početka rata pridržavali se svih nametnutih ograničenja", objavio je Patrijarhat. "Sprječavanje ulaska kardinalu i kustodu, koji snose najvišu crkvenu odgovornost za Katoličku Crkvu i Sveta mjesta, predstavlja mjeru koja je očito nerazumna i krajnje neproporcionalna", navodi se u priopćenju.

Prema procjenama Latinskog patrijarhata Jeruzalema iz 2023. godine, kršćani su činili više od 18 posto stanovništva Svete Zemlje (regije koja uz Izrael i okupirana palestinska područja uključuje i Jordan) u vrijeme osnutka države Izrael 1948. godine, no danas ih je manje od dva posto, a većinom su pravoslavci.