Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u utorak da Francuska nikada neće sudjelovati u operacijama ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca u ratnim okolnostima, čime je odbacio komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Pariz spreman pomoći.

Govoreći na događaju u Bijeloj kući u ponedjeljak, Trump je rekao da je razgovarao s Macronom, dajući mu ocjenu "8 od 10" za njegov stav prema tome da saveznici zaustave blokadu Hormuškog tjesnaca te je predložio da se Macron pridruži američkim naporima.

"Nismo strana u sukobu i zato Francuska nikada neće sudjelovati u operacijama otvaranja ili oslobađanja Hormuškog tjesnaca u trenutačnom kontekstu", rekao je Macron na početku sastanka kabineta na kojem se raspravljalo o sukobima na Bliskom istoku.

Francuska nastavlja s vlastitim naporima da okupi koaliciju za osiguranje Hormuškog tjesnaca nakon što se sigurnosna situacija stabilizira i bez sudjelovanja SAD-a, rekli su francuski dužnosnici.

Francuska radi na postratnoj koaliciji

"Uvjereni smo da kada se situacija smiri, i namjerno koristim ovaj izraz u širokom smislu, kada se situacija smiri, odnosno kada glavno bombardiranje prestane, spremni smo, zajedno s drugim nacijama, preuzeti odgovornost za sustav pratnje", rekao je Macron.

Europske države su uglavnom po strani u američko-izraelskom ratu protiv Irana i osvetničkim napadima Irana na Izrael, američke baze i zaljevske države.

No s obzirom na to da su pomorske rute pogođene, a sukob uzrokuje rast cijena nafte, europske sile pokušavaju pronaći način za obranu svojih interesa.

Francuska se već prošlog tjedna konzultirala s europskim i azijskim državama, uključujući Indiju, te s arapskim državama Perzijskog zaljeva kako bi se izradio plan prema kojemu bi ratni brodovi pratili tankere i komercijalne brodove kroz tjesnac, rekli su dužnosnici. 

"Ali ovo je složen pothvat koji uključuje političke i tehničke aspekte, očito sa svim dionicima u pomorskom prometu, uključujući osiguravatelje i operativno osoblje", rekao je Macron. 

"Ovi napori će zahtijevati rasprave i deeskalaciju s Iranom", rekao je francuski predsjednik. 

Trumpovi pozivi odbijeni 

Trump je pozvao nacije da pomognu u nadzoru Hormuškog tjesnaca nakon što je Iran odgovorio na američke i izraelske napade dronovima, raketama i minama kako bi učinkovito zatvorio kanal za tankere koji inače kroz taj tjesnac prevoze petinu svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Nekoliko američkih saveznika već je odbilo Trumpov poziv.

"Ograđujemo svoje djelovanje od američkih i izraelskih operacija. Sjedinjene Države provode operaciju u kojoj mi ni na koji način nismo uključeni. Djelujemo neovisno od Amerikanaca", rekao je francuski vojni dužnosnik.

"Isključujemo bilo kakvo sudjelovanje naših resursa u pokušaju ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca silom. Svaka potencijalna misija zaštite Hormuškog tjesnaca zahtijevala bi prekid vatre ili smanjenje neprijateljstava, kao i prethodne pregovore s Iranom. Morala bi biti međunarodna i zajednička", rekao je dužnosnik.

Glavne pomorske aktivnosti Europske unije u regiji usredotočene su na Aspides, misiju u Crvenom moru pokrenutu 2024. godine radi zaštite plovila od napada hutista povezanih s Iranom. Ministri vanjskih poslova EU-a složili su se u ponedjeljak da neće produžiti postojeći mandat te misije.

Računice o Hormuškom tjesnacu podigle cijene nafte iznad 102 dolara

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 102 dolara budući da su nagađanja o mogućem dugotrajnom poremećaju tranzita kroz Hormuški tjesnac prevagnula nad iranskim signalima o propuštanju tankera.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,96 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 102,17 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,67 dolara i stajao je 95,17 dolara.

Na početku tjedna tržišta su bile umirile naznake da pojedini tankeri ipak prolaze Hormuškim tjesnacem.

Iran je odobrio prolaz brodova nekolicine zemalja kroz tjesnac, potvrdio je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.

"Zemlje su u koordinaciji s Islamskom Republikom Iran provele svoje brodove uz podršku peljara kroz Hormuški tjesnac. To samo po sebi pokazuje odgovorni pristup Islamske Republike Iran", rekao je glasnogovornik u prijenosu televizijske kuće SNN, ne navodeći pojedinosti.

Teheran je nakon američko-izraelskog napada 28. veljače preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom, europskim zemljama i njihovim partnerima.

Teheran je dozvolio prolaz dvama indijskim tankerima u vlasništvu državne Indijske brodarske korporacije (SCI) koji su prevozili ukapljeni naftni plin, i to pod nadzorom indijske mornarice, izvijestio je list The Times of India.

Prošao je i pakistanski tanker s naftom ukrcanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), pokazali su podaci specijalizirane tvrtke za praćenje brodova.

I Irak pregovara s Iranom o dozvoli za prolaz nekoliko naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac, citirala je iračka novinska agencija INA riječi ministra za naftu Hayana Abdel-Ghanija iz video priopćenja.  

Sjedinjene Američke Države zasad nemaju "ništa protiv" što neki iranski, indijski i kineski brodovi prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je u ponedjeljak ministar financija Scott Bessent.

"Iranski brodovi prolazili su i ranije, a mi smo to dopustili kako bi ostatak svijeta mogao biti opskrbljen", istaknuo je Bessent.

Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) planiraju pak iz rezervi na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda. 

No, opskrba iz regije Perzijskog zaljeva svedena je na manje od 10 posto predratne razine, upozorio je prošli tjedan izvršni direktor agencije Fatih Birol, što bi značilo da je tržište izgubilo otprilike 18 milijuna barela dnevno.

Prema toj računici, najavljene rezerve premostit će izgubljene barele kroz razdoblje od otprilike tri tjedna pa su trgovci ponovo počeli nagađati koliko bi sukob mogao trajati.    

Trenutno nema naznaka da bi se sukob uskoro mogao stišati pa tržišta moraju u cijene uračunati "dugotrajnije" poremećaje u tranzitu nafte i plina kroz Hormuški tjesnac, objašnjavaju analitičari ING-a.

Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, regija će vjerojatno zbog napunjenih spremnika još više smanjiti proizvodnju, a to bi pak značilo da će, čak i kada se tranzit kroz Hormuz potpuno normalizira, trebati vremena da se vrati na predratnu razinu, ističu Ewa Manthay i Wattern Pattersson iz ING-a.

IEA procjenjuje da je proizvodnja u regiji uz Perzijski zaljev već smanjena za osam milijuna barela dnevno.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio skuplji za 2,09 dolara i stajao je 128,99 dolara.