Veljača je ove godine bila neuobičajeno hladna u Europi, ali je prema podacima Europske službe za klimatske promjene Copernicus zauzela peto mjesto među najtoplijima u svijetu od početka mjerenja. Prosječna globalna temperatura zraka u veljači je dosegnula 13,26 Celzijevih stupnjeva, što je 0,53 stupnja iznad prosjeka u odnosu prema razdoblju od 1991. do 2020., kaže se u mjesečnom izvješću službe objavljenom u utorak. U usporedbi s predindustrijskim razdobljem od 1850. do 1900. mjesec je bio 1,49 stupnjeva topliji.

Dijelove zapadne Europe i sjeverne Afrike pogodio je niz intenzivnih oluja i obilnih kiša. Francuska, Španjolska, Portugal i Maroko pogodile su velike poplave koje su prouzročile niz smrtnih slučajeva, znatnu materijalnu štetu i gubitak sredstava za život za mnoge stanovnike. Poplave su pogodile i ostale regije u svijetu, poput Australije, Mozambika i Bocvane.

Vremenski ekstremi upućuju na sve veći utjecaj klimatskih promjena i potrebu za globalnim djelovanjem, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu. U Europi je prosječna temperatura na kopnu u veljači iznosila minus 0,07 stupnjeva, što je nešto ispod prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. U zapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Europi evidentirane su temperature iznad prosjeka, a hladniji uvjeti od uobičajenih uočeni su u Skandinaviji, baltičkim državama i sjeverozapadnoj Rusiji.

U cjelini je europska zima, koja obuhvaća razdoblje od prosinca do veljače, bila među dvije najhladnije u posljednjih 13 godina, no i dalje je 0,09 stupnjeva toplija od prosjeka u odnosu prema razdoblju od 1991. do 2020. godine. Copernicusova služba za klimatske promjene redovito objavljuje podatke o globalnim površinskim temperaturama, morskom ledu i oborinama utemeljenim na računalno generiranim analizama koje obuhvaćaju milijarde mjerenja putem satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.