Vrhovni sud SAD-a u petak je srušio jedan od glavnih prioriteta predsjednika Donalda Trumpa u njegovu drugom mandatu, odlučivši u prijelomnoj presudi da je uvođenjem sveobuhvatnih globalnih carina na gotovo svakog američkog trgovinskog partnera prekoračio svoje ovlasti prema saveznom zakonu.

Nakon što je u proteklih godinu dana u dvadesetak slučajeva stao na njegovu stranu – na načine koji su ojačali njegovu moć i omogućili mu brzu transformaciju američke politike useljavanja, vojne službe, federalnog zapošljavanja i šire – Vrhovni sud konačno je dosegao svoju granicu.

Presuda, koju je napisao konzervativni predsjednik suda John Roberts, nije bila neodlučna u svom opsegu ili učinku, niti je pitanja o zakonitosti carina ostavila za neki drugi dan. Nepokolebljivo ih je ukinula, ne spominjući posljedice za povrat novca, trgovinske sporazume a ne ni za samog republikanskog predsjednika, piše Reuters.

Pokriće

Time je sud ponovno potvrdio svoju ulogu kontrolora ostalih grana vlasti uključujući predsjednika, nakon godine u kojoj su brojni kritičari i pravni stručnjaci sve više izražavali sumnje. "Sud je pokazao da neće nužno dati pravno pokriće za svaku točku Trumpova programa", rekao je Peter Shane, stručnjak za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u New Yorku.

Suci su odlukom donesenom sa šest glasova "za" i tri "protiv" potvrdili presudu nižeg suda da Trumpovo korištenje zakona iz 1977. godine pod nazivom Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) ne daje ovlast koju je on tvrdio da ima za uvođenje carina, što niti jedan predsjednik ranije nije pokušao učiniti prema tom statutu. Roberts je u presudi jasno naveo da je Trumpov argument – prema kojem mu određena fraza u tekstu zakona daje moć uvođenja carina – pogrešan.

"Naš zadatak danas je odlučiti samo obuhvaća li ovlast 'reguliranja... uvoza', kako je dodijeljena predsjedniku u IEEPA-i, i moć uvođenja carina. Ne obuhvaća", istaknuo je Roberts.

Ideološka podjela i Trumpova reakcija

Iako sud ima konzervativnu većinu šest glasova naprama tri, presuda nije bila podijeljena po ideološkim linijama. Roberts i kolege konzervativni suci Neil Gorsuch i Amy Coney Barrett – koje je oboje imenovao Trump u svom prvom mandatu – pridružili su se trojici liberalnih članova suda kako bi srušili njegove carine. Druga tri konzervativna suca imala su suprotno mišljenje.

Trump nije štedio riječi u odgovoru, prikazujući odluku u izrazito osobnim tonovima. Poseban gnjev usmjerio je na republikanske suce, uključujući one koje je sam imenovao a koji su presudili protiv njega, nazivajući ih "budalama" i "poslušnicima" demokrata. "Vrlo su nedomoljubni i nelojalni našem Ustavu", rekao je Trump novinarima, dodajući: "Moje je mišljenje da je na sud utjecao strani interes."

Meritum stvari

Tijekom većeg dijela 2025. godine, Vrhovni sud je u nizu slučajeva stao na Trumpovu stranu kod hitnih zahtjeva za ukidanje naredbi sudaca nižih sudova koji su blokirali neke od njegovih najodvažnijih politika. 

Postupajući u 28 slučajeva u hitnom postupku, sud je koristio višestruke pravne puteve kako bi presudio u korist Trumpa u njih 24 tijekom njegovog drugog mandata. Te su mu odluke omogućile da otpušta savezne zaposlenike, preuzme kontrolu nad neovisnim agencijama, zabrani transrodnim osobama služenje u vojsci i deportira migrante u zemlje s kojima nemaju veze.

Te pobjede za Trumpa uslijedile su nakon povijesne presude iz 2024. godine – koju je također donio Roberts – kojom mu je dodijeljen široki imunitet od kaznenog progona zbog optužbi za podrivanje izbora 2020. godine. Ta odluka – i uzastopne pobjede za Trumpa od tada – izazvale su sumnje kod brojnih kritičara i promatrača suda u pogledu neovisnosti najvišeg američkog pravosudnog tijela i njegove spremnosti da se suprotstavi predsjedniku koji agresivno pomiče granice svoje moći i koji je sklon verbalno napadati suce koji mu se nađu na putu.

Trump je, na primjer, prošle godine pozvao na opoziv jednog suca koji je presudio protiv njega u velikom pitanju deportacije, prozvavši ga, između ostalog, "radikalno lijevim luđakom" – ispad koji je izazvao prijekor samog Robertsa. Istovremeno, od početka njegovog drugog mandata, kružila su pitanja o tome je li Trumpova administracija prkosila nepovoljnim nalozima saveznog sudstva, što bi moglo izazvati ustavnu krizu.

Neki su stručnjaci ipak pozivali na strpljenje, napominjući da bi se popustljivost suda prema Trumpu mogla promijeniti kada se o zakonitosti velike politike bude odlučivalo nakon opsežne rasprave. To se dogodilo u petak. Slučaj carina, razmatran od studenoga, bio je prvi put da je sud preispitivao jednu od Trumpovih inicijativa na temelju same srži predmeta.

Sud bi 1. travnja trebao saslušati argumente o zakonitosti još jedne sporne Trumpove politike, njegove direktive o ograničavanju prava na državljanstvo rođenjem u Sjedinjenim Državama, u još jednom slučaju koji bi mogao naići na otpor sudaca.

Profesor prava sa Sveučilišta Berkeley, John Yoo, istaknuo je činjenicu da su se presudi o carinama pridružili suci koje su imenovali i republikanski i demokratski predsjednici. "Ova odluka pobija napade s ljevice da Vrhovni sud – a posebno njegova konzervativna većina – jednostavno bespogovorno potvrđuje politike Trumpove administracije", rekao je Yoo.

"Presuda sugerira da, kod čisto pravnih pitanja koja ne stavljaju sud u poziciju da osuđuje Trumpove motive ili preispituje njegovu prosudbu, postoji većina koja neće samo 'lupiti pečat' na njegove postupke", rekao je Shane.

Kubanske sigurnosne snage napuštaju Venezuelu, raste pritisak SAD-a

Kubanski sigurnosni savjetnici i liječnici napuštaju Venezuelu dok se vlada privremene predsjednice Delcy Rodriguez suočava s intenzivnim pritiskom Washingtona da raspusti najznačajniji ljevičarski savez Latinske Amerike, doznaje se od izvora upoznatih s tim pitanjem.

Privremena predsjednica Venezuele Delcy Rodriguez povjerila je svoju zaštitu venezuelskim tjelohraniteljima, tvrde četiri izvora, za razliku od svrgnutog predsjednika Nicolasa Madura i njegova prethodnika, pokojnoga predsjednika Huga Chaveza, koji su se oslanjali na elitne kubanske snage.

Trideset dvoje Kubanaca ubijeno je u američkom vojnom napadu u kojemu je, po podacima kubanske vlade, Maduro zarobljen 3. siječnja.

Spomenuti vojnici i tjelohranitelji bili su dio sigurnosnog sporazuma između Caracasa i Havane koji je započeo krajem 2000-ih,  a u kojemu su kubanski obavještajni agenti bili dio vojske i impresivne venezuelske protuobavještajne jedinice DGCIM, što je bilo ključno za iskorjenjivanje domaće opozicije.

"Kubanski utjecaj bio je apsolutno neophodan" za opstanak Chavezove vlade, rekao je Alejandro Velasco, izvanredni profesor povijesti na Sveučilištu New York i stručnjak za Venezuelu.

Unutar DGCIM-a su s dužnosti smijenjeni neki kubanski savjetnici, tvrdi bivši dužnosnik venezuelske obavještajne službe. Dva su izvora otkrila da su neki od kubanskih medicinskih radnika i sigurnosnih savjetnika posljednjih tjedana otputovala zrakoplovima iz Venezuele na Kubu.

Izvor blizak venezuelskoj vladajućoj stranci rekao je da Kubanci odlaze po Rodriguezinoj naredbi zbog pritiska Sjedinjenih Država. Drugi izvori nisu bili jasni kada je riječ o tomu jesu li Kubanci bili prisiljeni otići, jer ih je na to primoralo novo venezuelsko vodstvo, odlaze li vlastitom voljom ili ih je Havana pozvala kući.

Odluka o isključivanju Kubanaca iz predsjedničke garde i protuobavještajne jedinice nije prethodno najavljena.

Prije operacije uklanjanja Madura, tisuće kubanskih liječnika, medicinskih sestara i sportskih trenera radilo je u Venezueli u sklopu programa socijalne pomoći započetih u vrijeme vladavine Chaveza. Zauzvrat, Venezuela je Kubi osigurala izvor prijeko potrebne nafte.

Nakon američkog napada, američki predsjednik Donald Trump najavio je da će prekinuti sigurnosne odnose između Venezuele i Kube.

Prekid odnosa Venezuele s Kubom dio je šire washingtonske strategije rušenja komunističke vlade u Havani. Od sredine prosinca Washington blokira Venezuelu po pitanju isporuke nafte Kubi, ekonomski gušeći otok.

Izvor blizak kubanskoj vladi tvrdi da su se neki vojnici, koji su ranjeni u američkom napadu, vratili na Kubu, ali da su drugi ostali aktivni u Venezueli. Isti izvor je kazao i da brojni kubanski liječnici i dalje nastavljaju pružati skrb potrebitima u Venezueli.

Američki izvor upoznat s tim pitanjem rekao je da će, premda se kubanska prisutnost u Venezueli smanjuje, dio obavještajaca vjerojatno ostati u zemlji.