U sjeni globalnih napetosti oko transatlantskih odnosa EU-a i Amerike te pokušaja da se završi rat u Ukrajini, Europska unija priprema se za donošenje novog višegodišnjeg financijskog okvira, za razdoblje od 2027. do 2034. godine. Izaslanstvo radne skupine Europskog parlamenta (EP) za Mehanizam za oporavak i otpornost, koje vodi hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler, boravilo je u posjetu Hrvatskoj, gdje je ocjenjivalo hrvatske kapacitete za korištenje EU sredstvima.

Ono što je tek na vratima jest da u novom dugoročnom proračunu EU-a Komisija predlaže uspostavu tzv. megafonda, koji bi se provodio preko nacionalnih i regionalnih partnerskih planova (NRPP), po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost. Isplate bi se na taj način vezale uz ispunjenje ciljeva i pokazatelja, a ne uz tradicionalno nadoknađivanje stvarnih troškova. Mijenja se i stari model pisanja proračuna kroz poznate stavke - stara kohezija dobit će novo lice s megafondom, koji će biti regionalno utemeljen i pretpostavlja funkcionalno povezivanje pojedinih “regija” unutar EU-a.

Ressler će uime EP-a i Odbora za proračune voditi pregovore o novom megafondu, koji objedinjuje ulaganja u gospodarsku i socijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo, prosperitet i sigurnost. Uz njega, vodeći izvjestitelji bit će Andrey Novakov (EPP, BG) za Odbor za regionalni razvoj te Elsi Katainen (Renew, FI) za Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj. Izaslanstvo je posjetilo prošireni LNG terminal na Krku i kompaniju Rimac, gdje se uvjerilo kako se troše sredstva za projekte. “Važna postaju nacionalna partnerstva, a to je model povezivanja investicija s reformama. Zato nam je bio značajan i posjet tvrtki Rimac, koja je upravo primjer povezivanja inovacija i investicija s reformama u sektorima. Fokus za isplate bit će rezultati, a ne apriorno prikazivanje troška. Riječ je o faznom financiranju projekata”, rekao je.

Dosad je Hrvatska iz Mehanizma za oporavak iz otpornost dobila 10 milijardi eura, što je značajnih 13 % hrvatskog BDP-a, od čega je 5,8 milijardi nepovratno. Eurozastupnici obišli su još neke projekte koji se iz toga financiraju, među ostalima projekt robotaksija tvrtke P3M, kao i Kliničku bolnicu Merkur, kao primjer postpotresne obnove. Do kraja 2026. Hrvatskoj preostaju još dvije tranše iz Mehanizma, u iznosu većem od 2,5 milijardi eura, te svi projekti koji traju trebaju uskoro biti dovršeni.

Izaslanstvo je ovoga tjedna u RH održalo niz sastanaka s ljudima iz različitih sektora, revizorima, saborskim zastupnicima te članovima koordinacijskog tima za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ressler ocjenjuje kako je Hrvatska u svakom smislu položila ispit korištenja sredstvima iz Mehanizma.

- Mehanizam za oporavak i otpornost bio je neviđeni čin europske solidarnosti. U vrijeme pandemijskog zatvaranja spriječio je produbljivanje razlika među državama vrlo različitih fiskalnih kapaciteta, a onda i potaknuo reforme te postao snažan pokretač rasta. Jasno je da provedba svagdje nije bila jednako uspješna i to je lekcija koju moramo ozbiljno uzeti u obzir - ističe Ressler.