Europa se polako privikava na nove okolnosti nakon prve godine mandata Donalda Trumpa čiji je u sigurnosnom smislu najjači rezultat to da ju Amerika polako ostavlja da se sama brani. Vidi se to i na ovogodišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Pa su tako europski čelnici shvatili da ne samo da trebaju, i to znatno, ojačati svoje konvencionalno oružje, već da su jako tanki kada je u pitanju nuklearni arsenal. Naime, ostavljeni da se sami bave Rusijom, bez američkog kišobrana, jer je sve veća sumnja u budućnost američke predanosti europskoj sigurnosti, sve više raspravljaju o tome treba li jačati nuklearne arsenale na kontinentu. Naime, dok Sjedinjene Države i Rusija imaju tisuće nuklearnih bojevih glava, u Europi samo Francuska i Velika Britanija imaju takvo oružje, i to ukupno samo nekoliko stotina.

Tko će imati ovlasti

Govoreći na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC), njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da već vodi "povjerljive razgovore s francuskim predsjednikom o europskom nuklearnom odvraćanju". Na istom mjestu još uvijek britanski premijer Keir Starmer rekao je da britansko nuklearno odvraćanje već štiti ostale članice NATO-a, ali i naglasio da Britanija "pojačava nuklearnu suradnju s Francuskom".

- Svaki protivnik mora znati da bi se u krizi mogao suočiti s našom združenom snagom uz Francusku - rekao je Starmer.

Glavni tajnik NATO-a, nekadašnji nizozemski premijer Mark Rutte, ipak je donekle ublažio retoriku rekavši da "nitko ne razmatra potpunu zamjenu američkog nuklearnog kišobrana, koji desetljećima štiti europske zemlje NATO-a".

- Mislim da je svaka rasprava u Europi koja osigurava da kolektivno nuklearno odvraćanje bude još jače u redu. Ali nitko se u Europi ne zauzima za to kao svojevrsnu zamjenu nuklearnog kišobrana Sjedinjenih Država. Svi shvaćaju da je to krajnje jamstvo - a sve ove druge rasprave dodatne su - rekao je Rutte.

Podtajnik američkog ministarstva obrane Elbridge Colby rekao je da je Trump "jasno dao do znanja da se prošireno američko nuklearno odvraćanje i dalje primjenjuje ovdje u Europi":

- Postoji spremnost SAD-a na veći europski doprinos NATO-ovom odvraćanju, ali razgovori moraju biti vrlo trijezni i promišljeni zbog zabrinutosti oko nuklearnog širenja i nestabilnosti.

Posebna stručna skupina u izvješću za MSC navodi da će se i Francuska i Velika Britanija suočiti s nizom izazova u rastu svojih arsenala i proširenju nuklearne zaštite diljem Europe - od visokih troškova do nezgodnih pitanja o tome tko ima konačnu ovlast za lansiranje bojevih glava. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je prethodno spomenuo mogućnost proširenja francuskog nuklearnog kišobrana na Europu, trebao bi krajem veljače održati važan govor o francuskoj nuklearnoj doktrini.

I SAD treba saveznike

Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio nakon nastupa na MSC-u svoju europsku turneju nastavlja posjetima Slovačkoj i Mađarskoj. On je u subotu pozvao Europljane da se okupe oko vizije američkog predsjednika o svjetskom poretku, ali ih je istovremeno uvjerio da će im Amerika ostati saveznik i prijatelj. U nedjelju je posjetio Bratislavu, gdje je razgovarao s tamošnjim premijerom Robertom Ficom, a očekuje se da će u ponedjeljak biti u Budimpešti, gdje će se sastati s mađarskim predsjednikom Vlade Viktorom Orbanom.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je u subotu Sjedinjene Države protiv provođenja jednostranih politika, rekavši da takav pristup ne bi uspio u svijetu suparničkih sila.

- Čak ni Sjedinjene Države ne mogu djelovati same u današnjem svijetu kad se pojavljuju nove velike sile. Trebaju im saveznici. Europi treba predvidljivost i pouzdanost Washingtona. Dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države članice NATO-a, isključivanje europskih saveznika iz pregovora koji su ključni za sigurnost na kontinentu - sve to šteti našem savezu i jača naše protivnike - rekao je Pistorius.