Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na pojačane napore u borbi protiv antisemitizma u Francuskoj, jer su nedavni vladini podaci pokazali da je neprijateljstvo prema Židovima i dalje visoko unatoč padu zabilježenih incidenata prošle godine.

Francuska, koja ima najveću židovsku zajednicu u Europi, dokumentirala je 1320 antisemitskih djela u 2025. godini, što čini 53 posto svih incidenata povezanih s religijom, prema izvješću koje je u četvrtak objavilo ministarstvo unutarnjih poslova.

Premda je broj incidenata pao za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu, ostao je na "povijesno visokim" razinama tri godine zaredom, priopćilo je ministarstvo.

Povećanje je uslijedilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. i naknadnog sukoba u Gazi.

„Škole, pravosudni sustav, izabrani dužnosnici: svi moraju biti mobilizirani“, rekao je Macron na svečanosti povodom 20 godina od smrti Ilana Halimija, 23-godišnjeg Židova koji je umro nakon što je otet i držan u zatočeništvu 24 dana. Vođa bande osuđen je 2009. na doživotni zatvor zbog otmice, mučenja i ubojstva.

Macron je kritizirao ono što je nazvao „otrovom mržnje na internetu“ i pozvao Europsku komisiju da pozove velike online platforme na odgovornost.

"U Francuskoj prosvjetiteljstva, 'sloboda govora' prestaje na antisemitizmu i rasizmu“, rekao je francuski čelnik.

Broj incidenata povezanih s antisemitizmom i dalje raste diljem Europe. Britanija je 2025. zabilježila 3700 antisemitskih incidenata, što je porast od 4 posto i druga najgora godina u povijesti, prema podacima koje je u srijedu objavio Community Security Trust, koji štiti Židove u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U Njemačkoj se broj slučajeva antisemitizma prošle godine gotovo udvostručio na 8627, prema podacima Saveznog istraživačkog i informativnog centra za antisemitizam, što ukazuje na nasilje, vandalizam i prijetnje povezane sa sukobom u Gazi.

S Merzom o europskom nuklearnom odvraćanju

Njemački kancelar Friedrich Merz potvrdio je u petak da razgovara s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o europskom nuklearnom odvraćanju, uoči otvaranja Minhenske sigurnosne konferencije.

"Počeo sam povjerljive razgovore s francuskim predsjednikom o europskom nuklearnom odvraćanju", rekao je Merz u bavarskoj prijestolnici.

Kancelar je rekao da će se Berlin pridržavati svojih pravnih obveza, pozivajući se na međunarodni sporazum o ponovnom ujedinjenju Njemačke iz 1990. godine.

Sporazum, poznat kao Sporazum Dva plus četiri, obvezao je ujedinjenu Njemačku da se odrekne proizvodnje, posjedovanja i kontrole nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja.

Prema postojećem NATO-ovom sporazumu o podjeli nuklearnog oružja, američko nuklearno oružje stacionirano u Europi može se u hitnim slučajevima rasporediti zrakoplovima iz savezničkih zemalja.

Vjeruje se da su američke nuklearne bombe B61 uskladištene u sjevernoj Italiji, Belgiji, Nizozemskoj i zapadnoj Njemačkoj.

Međutim, pozivi na europski nuklearni kišobran dobili su novi zamah nakon ruske invazije na Ukrajinu i promjene američke vanjske politike pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, Francuska je jedina nuklearno naoružana članica EU-a.

Macron je pregovore s Njemačkom i drugim državama članicama EU-a o proširenju francuskog nuklearnog odvraćanja predložio još 2020. godine, no to je prvo odbila bivša kancelarka Angela Merkel, a potom i njezin nasljednik Olaf Scholz.

Merz se čini otvorenijim za raspravu o tom pitanju s Macronom, smatrajući francusku ponudu dodatku NATO-ovom nuklearnom odvraćanju.