Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) stanje u Hrvatskoj po tom se pitanju nije promijenilo u odnosu prema godini prije - i dalje smo 63. od 182 svjetske države i teritorija. Čak i neke zemlje koje su do jučer bile uzori u borbi protiv korupcije više ne stoje tako dobro, a Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2025. pokazuje kako se korupcija širi svijetom.

TI piše kako u vremenu prosvjeda generacije Z protiv korupcije i opasnog nepoštovanja međunarodnih normi Indeks pokazuje zabrinjavajuću sliku dugotrajne degradacije borbe vlasti protiv korupcije. “Korupcija se diljem svijeta pogoršava, pa čak i etablirane demokracije bilježe njezin rast u vremenu pada vodstva”, upozoravaju. Indeks za 2025. evidentira dramatično smanjenje broja zemalja koje imaju više od 80 bodova, što je razina koja pokazuje da je javna uprava u toj zemlji bez korupcije. Prije deset godina takvih zemalja bilo je 12, a ove godine ih ima samo pet.

Listu s 89 bodova predvodi Danska, a slijede ju Finska, Singapur, Novi Zeland i Norveška. Najkorumpiraniji je Južni Sudan, a slijede ga Somalija, Venezuela, Jemen i Libija. U Hrvatskoj borba protiv korupcije stagnira, pa smo, kao i 2024., na 63. mjestu, s 47 bodova, nakon što smo pali u odnosu prema 2023. godini, kada smo ih imali 50. U zemljama regije najbolje stoji Slovenija, koja je 41. s 58 bodova, a najgora je očekivano Srbija, koja je tek 116. (33 boda), između Paname i Tajlanda. Mađarska je na 84., BiH na 109. (34 boda), Crna Gora na 65. (46), a Kosovo na 76. mjestu (43). Slovenija ima pad od dva boda, Crna Gora i Hrvatska zadržale su svoj broj, BiH raste za dva boda, Srbija pada za dva boda, a Kosovo raste za jedan bod.

TI ističe kako su Sjedinjene Američke Države pale na najnižu ocjenu od početka objavljivanja Indeksa, iako na nju još nisu potpuno utjecala sva događanja iz 2025., poput potkopavanja pravosudne neovisnosti. SAD je tako pao na najniže mjesto dosad sa 64 boda, čak deset bodova niže nego 2016. godine. Transparency ocjenjuje da se politička klima u SAD-u pogoršava već više od desetljeća, pa najnoviji podaci nisu samo odraz događanja nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, iako upravo on, ocjenjuju, izaziva daljnju zabrinutost zbog gašenja javnih servisa poput Glasa Amerike ili korištenja vladinih agencija kao oružja protiv političkih protivnika. Pad bilježe i Kanada, Velika Britanija i Švedska. Upozoravaju na zastoj borbe protiv korupcije u mnogim europskim državama, pa se od 2021. u 13 zemalja stanje pogoršalo, a samo u sedam poboljšalo. Također, napominju kako dobra ocjena unutar država nekad ne reflektira njihov utjecaj na koruptivne prakse vani, gdje navode Švicarsku i Singapur, koje su kritizirane zbog omogućavanja transakcija ‘prljavog’ novca.

Prema istraživanju te berlinske udruge najtransparentnije države u 2025. su bile Danska (već osmu godinu zaredom) s 89, Finska s 88 te Singapur s 84 bodova. Najkorupmiranije su pak Venezuela s deset te Somalija i Južni Sudan s devet bodova. Hrvatska je pri dnu Europske unije, a lošije su samo Rumunjska s 45 te Bugarska i Mađarska s 40 bodova. Prosjek članica EU-a je 62, što znači da zaostajemo 17 bodova.

U odnosu prema državama u okruženju Indeks percepcije korupcije najcitiranije je globalno istraživanje o poziciji pojedine države koje mjeri dojam. Borba protiv korupcije podrazumijeva vladavinu prava te čvrste, neovisne i učinkovite institucije. Dugotrajni postupci u razotkrivanju, procesuiranju i kažnjavanju korumpiranih zaustavljaju borbu protiv korupcije.

- Borba protiv korupcije je borba za Hrvatsku u kojoj će se od vlastitog rada pošteno i mirno živjeti. U kojoj nositelji vlasti neće zloupotrijebiti svoju poziciju kako bi uništili prevenciju i integritet neovisnih tijela u borbi protiv korupcije, ali isto tako borbu neće koristiti isključivo za političke obračune kako bi došli na vlast ili ju očuvali - istaknula je s tim u vezi Davorka Budimir, predsjednica TI Hrvatska.

Indeks se objavljuje već 31 godinu i rangira zemlje prema percipiranoj razini korupcije u javnom sektoru. TI u ovogodišnjem izdanju osuđuje nedostatak “smjelog vodstva” na globalnoj razini, što, kako ističu, slabi napore u borbi protiv korupcije.