Sagrada Familia
Sagrada Familia sada je i službeno najviša crkva na svijetu, ali unosi razdor u susjedstvo
Prema odluci arhitekta Antonija Gaudija, vrh bazilike namjerno će ostati niži od 177 metara, visine barcelonskog brda Montjuic
Vječno nezavršena bazilika Sagrada Familia u Barceloni postala je najviša crkva na svijetu, no sporovi s lokalnim stanovništvom prijete novom odgodom konačnog dovršetka zdanja, čija je gradnja započela prije više od 140 godina. Na skelama na platformi postavljenoj 54 metra iznad tla nalazi se golema kamena ploča, koja će biti završni dio križa na središnjem tornju Isusa Krista.
Visoka dizalica podići će je do samoga vrha, koji će dosegnuti visinu od 172,5 metara, čime će Sagrada Familia (Sveta obitelj) za deset metara premašiti visinu katedrale u njemačkom Ulmu. Sagrada Familia već je nekoliko mjeseci najviša crkva na svijetu, ali zasad je samo metar viša od ulmske katedrale. Vrh bazilike namjerno će ostati niži od 177 metara, visine barcelonskog brda Montjuic. Tako je odlučio slavni katalonski arhitekt Antoni Gaudi, veliki vjernik, koji je preuzeo projekt 1883. godine.
- Gaudi nije želio premašiti tu visinu jer je brdo Montjuic Božje djelo - rekao je Mauricio Cortes, jedan od voditelja arhitekata na gradilištu. Središnji toranj Isusa Krista bit će blagoslovljen 10. lipnja, na stogodišnjicu Gaudijeve smrti, čije tijelo počiva u kripti bazilike. Vatikan još nije potvrdio hoće li papa Lav XIV. prihvatiti poziv na otvorenje tornja.
“S postavljanjem križa projekt će biti dovršen gotovo 80 posto”, izjavio je za agenciju France Presse Jordi Fauli, arhitekt koji projekt vodi više od desetljeća.
Upravni odbor za izgradnju, privatna kanonska zaklada, namjeravala je ove godine dovršiti radove na Sagradi, najpoznatijoj nedovršenoj građevini na svijetu. No pandemija COVID-19 paralizirala je turističku industriju, a time i glavni izvor prihoda najposjećenijeg španjolskog spomenika. Turisti se sada opet masovno vraćaju: u 2024. godini zabilježeno je 4,8 milijuna posjetitelja, što je napunilo blagajnu bazilike koja se oslanja isključivo na prihode od ulaznica i privatne donacije.
Usprkos tome, odbor se ne usudi odrediti novi datum dovršetka preostalih radova koji uključuju kontroverzno Pročelje slave i njegova četiri zvonika. Plan odbora da ispred glavnog ulaza izgradi veliko stubište i trg podrazumijevao bi rušenje dvaju stambenih blokova. Stanari se godinama bore protiv tog plana. “Naše su kuće legalne”, stoji na natpisu izvješenom na jednoj od ugroženih zgrada.
- Sagrada Familia posjeduje česticu zemlje, ali ne i ostatak. Zašto bi se onda širila na moj dom? - pita se Salvador Barroso, predsjednik udruge stanara. Stanari naglašavaju da su stanove kupili legalno te da ih nitko nije upozorio da bi područje moglo postati dijelom kompleksa bazilike. Barroso je svoj stan kupio krajem osamdesetih, a za projekt stubišta saznao je tek 1992., kada su Olimpijske igre transformirale Barcelonu u turističku meku. “Ovdje se zapravo radi o biznisu”, komentira Barroso širenje bazilike.