Francuska vlada preživjela je u petak dva glasanja o nepovjerenju u parlamentu zbog svoje odluke da progura dio proračuna za 2026. koji se odnosi na državne prihode, ne dajući konačnu riječ Nacionalnoj skupštini.

Ukupno 269 zastupnika glasalo je za prijedlog o nepovjerenju koji je podnijela krajnje ljevičarska Nepokorena Francuska zajedno sa Zelenima i Komunistima, dok je za rušenje vlade bilo potrebno 288 glasova.

Još manje zastupnika podržalo je drugi prijedlog o nepovjerenju, koji je podnijela krajnja desnica. Premijer Sébastien Lecornu sada će se ponovno pozvati na treći stavak 49. članka ustava, tzv. 49.3., kako bi kroz Nacionalnu skupštinu progurao rashodni dio proračuna. Potez je to koji će gotovo sigurno izazvati daljnja glasanja o nepovjerenju.

Vlada predsjednika Emmanuela Macrona mora naći načina kako zaobići parlament nakon što mjeseci pregovora nisu iznjedrili zakon o proračunu koji bi smanjio deficit, a koji bi istovremeno prošao u donjem domu u kojem nijedna stranka nema većinu.

Le Pen upozorava na kaznu birača

U pokušajima dogovora o proračunu Macron je izgubio dvije vlade, zbog čega mu država tone u rijetko viđena previranja od stvaranja aktualne Pete Republike 1958. godine.

S obzirom na to da Francuska trenutačno za svoje funkcioniranje ovisi o hitnom refinanciranju proračuna iz prošle godine, Lecornu je ranije ovog mjeseca napravio ustupke u zadnji čas kako bi osigurao potvrdu socijalista da neće srušiti vladu ako pribjegne korištenju posebnih ustavnih ovlasti.

Vođa krajnje desnice Marine Le Pen rekla je da će protivnici vlade koji su podržali Lecornua u glasanju o povjerenju platiti cijenu na budućim izborima, uključujući lokalne izbore u ožujku i predsjedničke izbore 2027. godine.

"Nemojte misliti da vas nitko ne gleda. Francuski narod vas vidi i na biralištima će vam to naplatiti", rekla je Le Pen zastupnicima uoči glasovanja. „Ne samo zbog (proračunskog) krvoprolića koje im nanosite, već i zbog ponižavajućih postupaka za kojima posežete.“

Lecornu tvrdi da proračunski deficit neće premašiti 5% BDP-a, što je ispod 5,4% iz 2025., ali i dalje znatno iznad gornje granice Europske unije od 3%.

Vlada očekuje da će cijeli proračun biti konačno usvojen u prvoj polovici veljače, rekao je jedan vladin dužnosnik.