Stanje nakon velike operacije je mirno ali napeto, kažu stanovnici
Tjedan dana nakon što je SAD oteo venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu, život u glavnom gradu Caracasu vraća se u normalu, ali su zabranjena javna okupljanja i podržavanje američkog napada na tu južnoameričku zemlju.
Vlada nije uvela policijski sat, nema vojske na ulicama ni redova ispred trgovina, no stanovnici su na oprezu.
"Mirno je, ali se osjeća napetost", kaže Gregorio Yepez, glavni urednik portala Contrapunto, u telefonskom razgovoru za Hinu iz Caracasa u subotu.
Na snazi je dekret prema kojem policija može privesti svakoga tko slavi američki napad na Venezuelu i suspendirano je pravo na javna okupljanja i prosvjede.
Hrvatska zajednica je stoga odlučila odgoditi sastanak pjevačkog zbora u Hrvatskom domu, prostoru za druženje u Caracasu.
"Svi smo dobro, ali preferiramo biti doma što je više moguće, nitko ne želi na ulicu", kaže Marina Krizmanić Zorn.
"Predložila sam okupljanje zbora za ovu subotu, ali prijedlog nije prošao. Svi su smatrali da ga je bolje odgoditi. Osjećamo da nešto može 'eksplodirati' u svakom trenutku", dodaje jedna od oko 4000 osoba hrvatskog porijekla u Venezueli.
Krizmanić Zorn odlazi normalno na posao poput drugih stanovnika. Idući tjedan se učenici nakon blagdana vraćaju u škole pa bi se grad mogao vratiti uobičajenom ritmu.
"Život se odvija normalno", kaže Yapez i objašnjava da ljudi ne očekuju invaziju SAD-a na Venezuelu poput one na obližnju Panamu 1989.
Vladajuća Ujedinjena socijalistička stranka Venezuele sazvala je za subotu "veliki nacionalni marš" kojim traži puštanje na slobodu Madura i njegove supruge.
Nakon američke akcije, vlast u zemlji je preuzela Madurova potpredsjednica Delcy Rodriguez. Vlada u Caracasu je u petak priopćila da je "odlučila inicirati preliminarni diplomatski proces s američkom vladom, s ciljem ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje".
Venezuela oslobodila 18 političkih zatvorenika
Broj političkih zatvorenika koje je oslobodila Venezuela popeo se na 18, rekle su skupine za zaštitu ljudskih prava u subotu, u odnosu na devet u petak poslijepodne.
Puštanje stotina političkih zatvorenika u južnoameričkoj zemlji godinama traže skupine za zaštitu ljudskih prava, međunarodna tijela i opozicijski političari, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir, Mariju Corinu Machado čijih je nekoliko bliskih suradnika zatvoreno.
Američki predsjednik Donald Trump i venezuelanski zastupnik Jorge Rodriguez, brat privremene predsjednice Delcy Rodriguez rekli su da je puštanje gesta mira. Trump je na društvenim mrežama objavio da je otkazao drugi val napada na Venezuelu nakon što je južnoamerička zemlja počela surađivati.
Oslobađanje zatvorenka zaokružuje tjedan dana velikih promjena u Karakasu: američki napad na Venezuelu, šokantna otmica predsjednika Nicolasa Madura, njegovo dovođenje pred sud u New Yorku na temelju optužbi za narkoterorizam, prisega Delcy Rodiguez i najava da će SAD preraditi i prodati 50 milijuna barela sirove venezuelanske nafte.
Ne postoji službeni popis koliko će točno zatvorenika biti pušteno ili tko su oni. Lokalna skupina za zaštitu ljudskih prava Foro Penal procjenjuje da je u zemlji 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca, među njima dvojica iz SAD-a i jedan s američkim boravištem.
Nakon Venezuele, i Nikaragva pod američkim pritiskom pušta političke zatvorenike
Nikaragvanska vlada u subotu je objavila da je pustila stotine zatvorenika, dan nakon što su Sjedinjene države zatražile puštanje više od 60 političkih zatvorenika u toj zemlji.
Do toga dolazi u vrijeme kada je Venezuela, pod američkim pritiskom, počela puštati svoje političke zatvorenike.
Vlada nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege u priopćenju je objavila oslobađanje zatvorenika, no nije navela točan broj oslobođenih i jesu li bili zatvoreni iz političkih razloga.
Nevladina organizacija koja prati političke zatvorenike u Nikaragvi identificirala je 19 ljudi koji su oslobođeni u subotu.
Opozicijska čelnica i bivša zatvorenica Ana Margarita Mijil, čelnica političkog pokreta UNAMOS, rekla je Reutersu da su puštene osobe "politički zatvorenici, uključujući nekolicinu naših prijatelja."
Nakon prosvjeda 2018. u kojima se tražilo Ortegin odlazak s vlasti, on je odgovorio represijom u kojoj je poginulo najmanje 350 osoba, dok su stotine zatvorene. On i njegova supruga Rosario Murillo kontroliraju svaki aspekt vlade, uključujući oružane snage i sudstvo.
Liberali Nikaragve, koalicija oporbenih skupina, pohvalila je puštanje zatvorenika.
"Nemamo sumnje da je takva odluka rezultat političkog pritiska američke vlade na diktaturu i šahovskih poteza potaknutih događanjima u Venezueli", priopćila je ta skupina.