Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ) rekao je ovog tjedna kako je realan ishod da bosanskohercegovački Hrvati dobiju svoj entitet u toj zemlji ako bošnjačka politika nastavi odbijati reformu izbornog zakona i preglasavati Hrvate.

Ključ Europe

- Dugoročno, unitarna politika definitivno nema podršku Zapada i ako Muslimani ne budu spremni na kompromis i ako se ne urazume, dobit će rješenje koje je iz njihove perspektive puno gore. Ako ne budu spremni na reforme izbornog zakona u dogledno vrijeme, jednog jutra će se probuditi s trećim entitetom - rekao je Sokol prije nekoliko dana gostujući u programu Radio televizije Herceg Bosne.

Dodao je da je glavni problem u napredovanju BiH prema eurointegracijama baš izborna reforma, bez koje je "teško govoriti o europskom putu".

- U Europu se ne može ići s neravnopravnim konstitutivnim narodima. Europa počiva na jednakopravnosti svojih članica, pa je tako i ravnopravnost naroda unutar BiH ključ za uspješan europski put ove zemlje - rekao je Sokol.

Ta je njegova izjava, očekivano, izazvala burne reakcije u bošnjačkoj javnosti, u sklopu kojih su izrečene i brojne uvrede na račun Sokola, ali i Hrvatske. Slična je reakcija bila i krajem prošle godine, kada je konzultant u američkom Heritage Foundationu Max Primorac na sjednici Pododbora za Europu američkog Kongresa također zatražio osnivanje trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH, a tamošnje Hrvate nazvao "progonjenom kršćanskom zajednicom". Na toj je sjednici bila i europarlamentarka Željana Zovko (HDZ), a ministar obrane BiH Zukan Helez nakon toga nazvao je i nju i Primorca "ustaškom kopiladi".

Međutim, ono što u cijeloj toj situaciji pomalo zbunjuje promatrače zbivanja u susjednoj državi jest to koja je i kakva je točno službena politika Republike Hrvatske prema BiH. Odnosno govore li Sokol i Zovko u svoje ime kada snažno guraju ideju o osnivanju trećeg entiteta ili je to, jer su oboje ugledni članovi vladajuće stranke u Hrvatskoj, i stajalište Vlade Republike Hrvatske.

Premijer

Situacija je to čudnija što sam premijer Andrej Plenković treći entitet ne spominje i ne traži njegovo osnivanje, nego u svojim javnim nastupima naglašava da je BiH suverena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Usto inzistira i na "legitimnom predstavljanju", odnosno na tome da je potrebno promijeniti izborni sustav, koji dopušta da su Bošnjaci, zbog svoje brojnosti, dosad već četiri puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Osim toga, u europskim forumima Plenković je velik zagovaratelj što bržeg početka pristupnih pregovora BiH s EU-om.

Međutim, s druge strane, u službenom Sarajevu nije baš najbolje primljen događaj s kraja prošle godine, kada je Plenković u BiH ušao preko neotvorenog graničnog prijelaza, te u Banjoj Luci, sjedištu Republike Srpske, održao zajedničku sjednicu hrvatskog i HDZ-a BiH. Na jednom od događaja pred kamerama se pozdravio s donedavnim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je osuđen na godinu dana zatvora zbog potkopavanja ustavnog poretka BiH, što je naravno također izazvalo bijes službenog Sarajeva.

Predsjednik

Prema hrvatskom Ustavu, uz Vladu vanjsku politiku zemlje vodi i predsjednik Republike. Zoran Milanović, neki bi rekli i - na sreću, u posljednje se vrijeme suzdržava komentiranja situacije u BiH. U tamošnjoj je javnosti on bio snažno kritiziran nakon što se u nekoliko navrata upustio u pravnu analizu je li zaista u Srebrenici bio napravljen genocid. S druge strane, službeno stajalište hrvatske Vlade je da likvidacija desetak tisuća bošnjačkih muškaraca koju su u srpnju 1995. počinile postrojbe BiH Srba jest genocid. Usto, Milanović je više puta govorio o potrebi strateške suradnje Hrvata i Srba u BiH kako bi se suprotstavili namjeri Bošnjaka o stvaranju unitarne, takozvane građanske, države.

Osim toga, dok se Plenković, kada je u pitanju Dodik, ograničava na protokolarno rukovanje, Milanović je s njim praktično u prijateljskim odnosima, te ga je znao posjetiti na njegovu imanju u Laktašima, pokraj Banje Luke. Dodik je Milanovića posjetio u službenoj rezidenciji Republike Hrvatske na Hvaru, kamo je doletio helikopterom MUP-a Republike Srbije.