Sjedinjene Američke Države su napale Venezuelu i zarobile njenog dugotrajnog predsjednika Nicolasa Madura u subotu, rekao je američki predsjednik Donald Trump, nakon što je više mjeseci pritiskao Madura zbog optužbi za krijumčarenje droge i manjak legitimiteta.

Washington nije izravno intervenirao u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. kojom je zbog sličnih optužbi svrgnuo vojnog čelnika Manuela Noriegu.

"Sjedinjene Američke Države su uspješno izvele velike napade protiv Venezuele i njenog vođe, predsjednika Nicolasa Madura, koji je zajedno sa svojom ženom zarobljen i zrakoplovom premješten iz zemlje", napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Uoči prekonoćnih napada, SAD je optužio Madura za vođenje "narko države" te prijevaru na prošlogodišnjim izborima, za koje oporba tvrdi da je na njima premoćno pobijedila. Venezuelski čelnik, koji je naslijedio Huga Chaveza 2013., kazao je da Washington želi kontrolu nad naftnim rezervama južnoameričke zemlje, najvećim u svijetu.

Venezuelska vlada je rekla da su u napadima poginuli civili i pripadnici vojske, no nije pružila konkretne brojke.

Maduru prijeti suđenje u SAD-u

Trump je rekao da je operacija izvedena "u suradnji" s američkom policijom te je obećao dati nove pojedinosti na tiskovnoj konferenciji zakazanoj u 17 sati u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi.

Madura su zarobile elitne specijalne postrojbe, kazao je američki dužnosnik za Reuters.

Republikanski senator Mike Lee je kazao da mu je državni tajnik Marco Rubio rekao da će se venezuelskom predsjedniku suditi na temelju optužnice u SAD-u.

Rubio "ne očekuje daljnje djelovanje u Venezueli sada kada je Maduro u američkom pritvoru", napisao je Lee na društvenoj platformi X.

Nakon američke invazije na Panamu, Noriega je u zatvoru proveo 20 godina.

Venezuelanska potpredsjednica Delcy Rodriguez, koja bi mogla preuzeti vlast, kazala je da ne zna gdje su Maduro i njegova supruga.

"Tražimo da vlada predsjednika Donalda Trumpa odmah pruži dokaze da su predsjednik Maduro i prva dama živi", kazala je Rodriguez u audiosnimci koja je emitirana na državnoj televiziji.

Ministar obrane Vladimir Padrino je osudio intervenciju.

"Slobodna, neovisna i suverena Venezuela svom snagom svoje slobodarske povijesti odbacuje prisutnost ovih stranih snaga, koje su za sobom ostavile smrt, bol i razaranje", kazao je Padrino na državnoj televiziji otprilike u isto vrijeme kada je Trump objavio svoju poruku.

"Danas stišćemo pesnicu u obrani onoga što je naše. Ujedinimo se jer ćemo u jedinstvu naroda naći snagu za otpor i trijumf".

Ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello je na ulici, u zaštitnom prsluku i s kacigom na glavi, pozivao građane da ne surađuju s "terorističkim neprijateljem", prema državnoj televiziji.

Ranije američke intervencije u Južnoj Americi

Premda se mnoge vlade zemalja Latinske Amerike protive Maduru i optužuju ga za prijevaru na izborima 2024., izravna američka intervencija oživljava bolna sjećanja na ranije intervencije te ju vlade i stanovništva u regiji uglavnom osuđuju.

Trumpov postupak podsjeća na Monroevu doktrinu, koju je 1823. predstavio predsjednik James Monroe i kojom SAD polaže pravo na utjecaj u regiji, ali i na takozvanu "diplomaciju topovnjačama" predsjednika Theodorea Roosevelta početkom 1900-ih.

Venezuelska oporba, predvođena nedavnom dobitnicom Nobelove nagrade za mir Mariom Corinom Machado, rekla je u priopćenju na X-u da nema službeni komentar događaja.

U ranim jutarnjim satima u subotu, eksplozije su zatresle venezuelski glavni grad Caracas i druga mjesta, zbog čega je Madurova vlada proglasila izvanredno stanje i mobilizirala vojsku. Vlada je kazala da je do napada također došlo u saveznim državama Miranda, Aragua i La Gaira.

Eksplozije, zrakoplovi i crni dim su se oko 90 minuta mogli vidjeti diljem Caracasa od otprilike sedam sati ujutro, prema Reutersovom očevicu i fotografijama koje se dijele društvenim mrežama.

Stanovnici su rekli da su šokirani te da se boje dok su snimali dim i narančaste bljeskove na nebu.

Pedesetogodišnja Carmen Marquez, koja živi u istočnom dijelu glavnog grada, rekla je da je otišla na krov gdje je mogla čuti zrakoplove na različitim visinama, no nije ih mogla vidjeti.

"Bljeskovi su se kretali po nebu, a potom su se mogle čuti eksplozije. Zabrinuti smo glede onoga što slijedi. Ne znamo ništa od vlade, samo ono što državna televizija kaže", rekla je.

'Nova zora, tiranin je otišao', tvrdi američki dužnosnik

U južnom dijelu Caracasa, blizu velike vojne baze, nestalo je električne energije, kazali su očevici. Lokalni medij koji podržava vladajuću socijalističku stranku je objavio da je došlo do eksplozija blizu vojnih baza Fuerte Tiuna i La Carlota.

"Nova zora za Venezuelu! Tiranin je otišao", napisao je zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau na X-u.

Venezuelski saveznici Rusija, Kuba i Iran su brzo osudili napade. Teheran ih je nazvao "očitim kršenjem nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta" te pozvao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda na intervenciju kako bi zaustavilo "nezakonitu agresiju".

SAD, venezuelska oporba i razne druge zemlje tvrde da je Maduro lažirao rezultate prošlogodišnjih rezultata kako bi se održao na vlasti. On pak tvrdi da je riječ o zapadnoj zavjeri kako bi ga se nezakonito svrgnulo.

Trump je u više navrata obećao kopnene operacije u južnoameričkoj zemlji te u ponedjeljak rekao da bi za Madura bilo "pametno" da se odrekne vlasti.

Venezuelska vlada je u priopćenju prije Trumpove objave rekla da je cilj američkog napada zauzeti naftu i minerale u zemlji.

SAD je uoči napada gomilao vojsku u regiji, uključujući nosač zrakoplova, ratne brodove i napredne borbene mlazne zrakoplove smještene u Karibima.

Negativne posljedice za Trumpa?

Trump je nastojao postići "blokadu" venezuelske nafte, proširio sankcije protiv Madurove vlade i izveo preko 20 napada na plovila za koje SAD tvrdi da su uključeni u krijumčarenje droge u Tihom oceanu i Karipskom moru.

Američki predsjednik optužuje Venezuelu da je SAD preplavila drogama te njegova administracija mjesecima bombardira brodove za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge zemlje su osudile napade kao izvansudska pogubljenja, a Madurova vlada oduvijek poriče bilo kakvu uključenost u krijumčarenje droge.

Nije poznato na kojoj su pravnoj osnovi izvedeni najnoviji američki napadi. Pravni stručnjaci su doveli u pitanje zakonitost napada na brodove u regiji, u kojima je dosad ubijeno preko 110 osoba.

Trumpov potez bi mogao dovesti do negativne reakcije Kongresa, koji ima ustavno pravo objavljivati rat, ali i Trumpovih glavnih birača koji preferiraju politiku "Amerika na prvom mjestu" te se uglavnom protive vojnim intervencijama u inozemstvu.

Saul Kavonic, analitičar financijske ustanove MST Marquee, kazao je da će cijene nafte vjerojatno kratkoročno porasti, ali da bi američki napad mogao srednjoročno značiti njihov pad ako nova venezuelska vlada dovede do ukidanja sankcija i novih stranih ulaganja.

Starmer: UK 'ni na koji način' nije uključen u napad SAD-a na Venezuelu

Ujedinjeno Kraljevstvo nije "ni na koji način" bilo uključeno u napad Sjedinjenih Američkih Država na Venezuelu, kazao je britanski premijer Keir Starmer, javlja u subotu BBC.

Starmer je rekao da još nije razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o operaciji uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura u Caracasu, glavnom gradu južnoameričke zemlje.

Na pitanje novinara osuđuje li postupak SAD-a kao što je to učinilo više britanskih političara, Starmer je odgovorio da najprije želi "utvrditi činjenice" i razgovarati s Trumpom o "situaciji koja se brzo mijenja".

"Mogu biti apsolutno jasan da nismo bili uključeni... i uvijek kažem i vjerujem da bismo svi trebali poštivati ​​međunarodno pravo", rekao je premijer u izjavi britanskim medijima.

Premijer je također kazao da surađuje s britanskim veleposlanstvom u Venezueli kako bi osigurao da oko 500 britanskih državljana u zemlji bude "dobro zbrinuto, zaštićeno i prima odgovarajuće savjete".

Trump je kazao da su ljevičarski predsjednik Venezuele i njegova supruga zrakoplovom premješteni iz zemlje u sklopu vojne operacije provedene u suradnji s američkom policijom.

Elitni pripadnici postrojbe Delta Force su sudjelovali u njihovom zarobljavanju, prema američkoj televiziji CBS News.

Protiv Madura će u New Yorku biti podignuta optužnica vezana za drogu i oružje, prema američkim dužnosnicima.

Američki državni tajnik Marco Rubio je rekao da ne očekuje dodatne postupke protiv Venezuele.

Svijet sa zabrinutošću i osudama prati američki napad na Venezuelu

Rusija je u subotu osudila američki napad na Venezuelu i pozvala da se spriječi eskalacija i pokuša pronaći rješenje diplomatskim putem, a iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei poručio je da se pred neprijateljem ne smije pokleknuti, prenose svjetske novinske agencije.

„Sjedinjene Države počinile su jutros oružanu agresiju protiv Venezuele. To je duboko zabrinjavajuće i zaslužuje osudu", navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju, ocjenjujući da je "ideološko neprijateljstvo trijumfiralo nad ekonomskim pragmatizmom", prenio je Reuters.

Rusija je istaknula da su izgovori za tu akciju „neutemeljeni” i podržala zahtjev Venezuele i čelnika latinoameričkih zemalja da se hitno sastane Vijeće sigurnosti UN-a.

"U trenutačnoj situaciji važno je, prije svega, spriječiti daljnju eskalaciju i usredotočiti se na pronalaženje izlaza iz situacije putem dijaloga."

"Latinska Amerika mora ostati zona mira, kao što se i proglasila 2014. godine. Venezueli se mora zajamčiti pravo da sama određuje svoju sudbinu bez ikakva destruktivnog, a kamoli vojnog miješanja izvana", poručila je Moskva.

Američki napad na Venezuelu među prvima je osudio i Iran, drugi važni saveznik Venezuele.

"Iransko Ministarstvo vanjskih poslova oštro osuđuje američki vojni napad na Venezuelu i drsko kršenje nacionalnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje", navela je u priopćenju iranska diplomacija, žestoko kritizirajući "ilegalnu agresiju Sjedinjenih Država", neprijatelja Islamske Republike Irana, prenio je AFP.

Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamenei, poručio je da se pred neprijateljem ne smije pokleknuti.

„Ono što je važno jest da kada shvati da neprijatelj bahato pokušava nametnuti nešto zemlji, dužnosnicima, vladi i narodu, čovjek mora čvrsto stati nasuprot neprijatelju i isturiti prsa u znak otpora. Nećemo popustiti neprijatelju", poručio je vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamenei dodavši "bacit ćemo neprijatelja na koljena", prenosi Reuters.Kolumbija je najavila da će rasporediti svoje oružane snage na granici s Venezuelom.

Osude i uzbuna u regiji 

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, blizak Maduru, ocijenio je da je potez Washingtona „napad na suverenost” Latinske Amerike i upozorio da će izazvati humanitarnu krizu.

"Opća uzbuna, napali su Venezuelu", napisao je Petro na svojem X profilu. Zatražio je "hitan" sastanak Organizacije američkih država (OEA) i UN-a kako bi se očitovali o "međunarodnoj zakonitosti" te "agresije" na susjednu zemlju.

Čile je izrazio zabrinutost zbog napada i pozvao na mirno rješenje krize.

"Čile potvrđuje svoju privrženost temeljnim načelima međunarodnog prava, kao što su zabrana uporabe sile, nemiješanje, mirno rješavanje međunarodnih sporova i teritorijalna cjelovitost država”, poručio je čileanski predsjednik Gabriel Borić na platformi X.

Osuđujući napad, Meksiko je upozorio da svaka "vojna akcija ozbiljno ugrožava regionalnu stabilnost".

"Vlada Meksika najoštrije osuđuje i odbacuje vojne akcije koje su posljednjih sati jednostrano izvršile oružane snage Sjedinjenih Država protiv ciljeva na teritoriju Bolivarijanske Republike Venezuele", navelo je Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

Kritikama se pridružio i Urugvaj.

"Urugvaj odbacuje, kao što je to uvijek činio, vojnu intervenciju jedne države na teritoriju druge te potvrđuje važnost poštovanja međunarodnog prava i Povelje UN-a, posebice temeljnog načela da se države moraju suzdržati od prijetnje silom ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, ili na bilo koji drugi način nespojiv s ciljevima Ujedinjenih naroda", priopćilo je urugvajsko Ministarstvo vanjskih poslova.

S druge strane, argentinski predsjednik Javier Milei, veliki američki saveznik, podržao je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Madura.

"Sloboda napreduje. Živjela sloboda, dovraga", napisao je Milei na platformi X.

Milei je na X-u objavio videozapis sa svojom izjavom u kojem se vidi kako govori na samitu opisujući Madura kao prijetnju regiji te podržavajući pritisak koji Trump vrši na Caracas.

"Prošlo je vrijeme mlakog pristupa ovoj temi", rekao je Milei prema videozapisu objavljenom na njegovu X profilu.

Europa zabrinuta, Španjolska nudi posredovanje

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da njegova zemlja nije sudjelovala u napadima Sjedinjenih Država na Venezuelu te da želi razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i saznati sve činjenice o tome što se dogodilo.

"Prvo želim utvrditi činjenice. Želim razgovarati s predsjednikom Trumpom. Želim razgovarati sa saveznicima. Mogu biti apsolutno jasan da nismo bili uključeni... a uvijek govorim i vjerujem da bismo svi trebali poštovati međunarodno pravo", rekao je u izjavi britanskim medijima.

Španjolska je ponudila posredovanje u krizi.

"Španjolska poziva na deeskalaciju i umjerenost" te je "spremna ponuditi usluge posredovanja kako bi se postiglo mirno i dogovorno rješenje trenutačne krize", priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Zabrinutost je izrazila i Njemačka.

"Pozorno pratimo situaciju u Venezueli i s velikom zabrinutošću primamo na znanje najnovija izvješća. Ministarstvo je u bliskom kontaktu s veleposlanstvom u Caracasu. Situacija je u nekim aspektima još uvijek nejasna. Krizni stožer njemačke vlade sastaje se danas u ministarstvu", navelo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.

Poljski premijer Donald Tusk istaknuo je da je nova godina počela teškim udarcem.

"Svjedočimo napadu američkih snaga na Caracas, glavni grad Venezuele. Godina 2026. stoga počinje teškim udarcem. Imat ćemo priliku analizirati posljedice ovog napada na situaciju u našoj regiji. Događaj poput današnjeg američkog napada na Venezuelu utječe na cijeli svijet; reagirat ćemo i pripremiti se za ovu novu situaciju", rekao je Tusk na konferenciji za novinare.

Reagirala je i Italija.

"Premijerka Giorgia Meloni pozorno prati situaciju u Venezueli i ostaje u stalnom kontaktu s ministrom vanjskih poslova Antoniom Tajanijem, osobito radi prikupljanja informacija o našim sunarodnjacima", priopćio je njezin ured.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u subotu da su američke snage zarobile venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura nakon što su izvele veliki napad na tu južnoameričku zemlju.

Venezuelska potpredsjednica rekla je da ne zna gdje se nalaze Maduro i njegova supruga i zatražila od SAD-a da dokažu da su živi, a State Department je ocijenio da dolazi „nova era” za Venezuelu.

Naftna postrojenja u Venezueli netaknuta u američkim napadima - izvor

Naftne bušotine i rafinerije u Venezueli normalno rade i nisu oštećene u američkim napadima, objavila su dva izvora upućena u poslovanje državne energetske kompanije PDVSA.

Luka La Guaira kod ​Caracasa, jedna od najvećih u zemlji ali koja se ne koristi za izvoz nafte, pretrpjela je veliku štetu, rekli su izvori.

Trump je u prosincu 2025. uveo blokadu za tankere koji ulaze i izlaze iz zemlje i zaplijenio je dva puna nafte.

Američke mjere natjerale su vlasnike brodova da zaobilaze vode Venezuele koja je zbog toga nagomilala zalihe sirove nafte i goriva u skladištima PDVSA-e.

Informatički sustav kompanije još se nije oporavio od kibernetičkog napada u prosincu prošle godine zbog kojeg su terminali i naftna polja ostali izolirani od centralnog sustava i PDVSA se vratila na ručni način rada kako bi nastavila poslovanje.

U Venezueli "tišina puna tenzije", kaže predstavnica Hrvata

U Venezueli živi 4.000 osoba hrvatskog porijekla koje nakon noćašnjeg američkog napada na glavni grad Caracas, zatvorene u kućama, čekaju daljnji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.

"Probudila me snažna eksplozija u 2.30 sati u noći. Čula sam zatim avione", rekla je 61-godišnja Marina Krizmanić Zorn u telefonskom razgovoru iz Caracasa.

"Od tada ne spavam. Pratim vijesti", dodala je ta vlasnica kompanije za ugradnju i prodaju elektroničkih proizvoda.

Oko 3 sata u noći tamošnji Hrvati su počeli slati poruke u zajedničku WhatsApp grupu poručivši jedni drugima da se čuvaju.

Krizmanić Zorn kaže da su ulice glavnog grada Venezuele prazne, a stanovnici zatvoreni u stanovima i kućama.

"Posvuda je tišina puna tenzije. Ne čuje se niti buka susjeda. Svi iščekaju što će dogoditi", napominje.

Američki predsjednik Donald Trump izvijestio je da je vojska SAD-a napala Venezuelu i zarobila njenog predsjednika Nicolasa Madura.

Strah i neizvjesnost

Marina Krizmanić Zorn, koja ima struju i internetsku vezu u svom domu, kaže da svi čekaju tko će preuzeti vlast u toj južnoameričkoj zemlji bogatoj naftom. Nema informacija o mogućim žrtvama američkih napada na vojne baze u Caracasu.

Dio Hrvata ondje nije zadovoljan Madurovom vladom, ali je zato ministar kulture Ernesto Villegas Poljak hrvatskog porijekla. Taj novinar i pisac, čija je majka Maja Poljak došla ondje iz Zagreba za vrijeme Drugog svjetskog rata, od 2017. godine je ministar u Madurovoj vladi.

Njegova rodbina sudjeluje u aktivnostima tamošnje hrvatske zajednice.

"Sada nas je ovdje oko 4.000 jer su zbog gospodarske situacije i nestabilnosti neki još ranije napustili zemlju", kaže Krizmanić Zorn, rođena u Caracasu. Njeni roditelji došli su ondje iz Osijeka.

Ona je članica lokalne udruge za kulturu "Hrvatske dame", a svaka dva tjedna se okupljaju na pjevanju i plesovima. Krizmanić Zorn je i članica CroActivasa, mreže od 850 hrvatskih žena u Latinskoj Americi, koje sudjeluju u raznim radionicama. Kaže da su u posljednje četiri godine hrvatske društvene aktivnosti pojačane u Venezueli.

"Već se neko vrijeme moglo osjetiti da bi se nešto moglo dogoditi", kaže ona o bombardiranju, jer SAD-a već neko vrijeme napada i zaustavlja brodove iz Venezuele. Zračni prostor je ondje djelomično zatvoren već mjesec i pol dana.

Josip Hrgetić, rođen u Venezueli, prije deset dana je doputovao u Zagreb nakon što je promijenio nekoliko letova.  Iz Caracasa je letio za Bogotu, pa Panamu, a zatim Istanbul prije nego je sletio u glavni grad Hrvatske.

"Rekao bih da je 90 posto ljudi u Venezueli očekivalo napad uslijed svega što se događalo", kaže.

Njegova supruga Mara, koja 15 godina živi u Zagrebu, u subotu je zvala rodbinu i prijatelje u Venezueli. "Kupuju hranu i lijekove jer ne znaju što će se dalje događati", objašnjava.