Europski parlament u srijedu je potvrdio postepenu i potpunu zabranu uvoza ruskog prirodnog plina do kraja 2027. godine koja će vrijediti i nakon eventualnog postizanja mira u Ukrajini.

Parlament je u srijedu izglasao novi zakon s 500 glasova za, 120 protiv i 32 suzdržanih.

„Argument da ne možemo zamijeniti ruski plin nije istinit – mi to možemo i već smo to napravili”, rekla je dan ranije jedna od izvjestiteljica Parlamenta za taj zakon, Latvijka Inese Vaidere.

Potražnja za tim energentom u posljednje dvije godine pada, opskrba plinom je puno diverzificiranija, a zalihe LNG-ja rapidno rastu, nastavila je pučanka.

Naglasila je da Rusija nije bila pouzdan partner ni prije napada na Ukrajinu jer je manipulirala tokovima plina.

„Energetika i agresija u tom su slučaju isprepleteni”, rekla je zastupnica, pa dodala da će zabrana vrijediti i nakon postizanja mira u Ukrajini.

Vaidere je podsjetila i da je EU od početka tog rata Rusiji isplatila više od 216 milijardi eura za fosilna goriva, te joj i dalje daje 40 milijuna dnevno.

Ville Niinisto, drugi izvjestitelj, u raspravi u utorak rekao je da Rusiji izvoz plina nikad nije bilo pitanje trgovine, nego „manipulacija, iznuda i kontrole”.

Bivši finski ministar ekologije, sada zastupnik zelenih, istaknuo je da EU mora povećati uvoz LNG-ja, investirati u obnovljive izvore energije i raditi na energetskoj efikasnosti.

Povjerenik Europske komisije za energetiku Dan Jorgensen u raspravi je rekao da EP često donosi važne odluke, ali rijetko neku poput te koja će „biti primijećena i u Moskvi i u Washingtonu i diljem svijeta”.

„To će oduzeti stvarni novac iz Putinove ratne škrinje”, zaključio je Danac.

"Odluka koju smo sada donijeli o zabrani uvoza ruskog plina je povijesna. I mislim da me vjerojatno najviše čini ponosnim činjenica da ovo nije nešto što radimo privremeno. Ovo nije nešto što ćemo revidirati za šest mjeseci. A onda, ako nam to bude odgovaralo iz domaćih ekonomskih razloga, mogli bismo ponovno početi uvoziti plin. Čak i ako bude mira. Ne, ovo je ne. I to je nikad više. Niti jedne molekule. Ne možemo ponoviti pogreške iz prošlosti", rekao je Danac.

Članice EU-a, osim Mađarske i Slovačke, početkom prosinca usuglasile su da će do kraja 2027. u potpunosti prestati uvoziti ruski plin. Nakon potvrde Parlamenta u srijedu preostaje formalno usvajanje zakona u Vijeću EU-a početkom iduće godine. Usprkos protivljenju Slovačke i Mađarske toj pravno obvezujućoj zabrani, očekuje se da će ta odluka biti lako potvrđena.

U raspravi u utorak sudjelovao je i hrvatski zastupnik Davor Ivo Stier koji je odluku Parlamenta također nazvao "povijesnom", ali i pozvao na potpunu neovisnost o ruskim energentima, što podrazumijeva i naftu. Europska komisija najavila je da će početkom iduće godine predstaviti prijedlog i za zaustavljanje isporuke iz Rusije i tim energentom.

Stier je, referirajući se na Mađarsku i Slovačku, kazao kako danas i dalje postoje članice EU-a koje imaju izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte, što nije potrebno jer "alternativa danas postoji".

"Ona se zove Janaf, a već danas može osigurati opskrbu neruskom naftom" tim državama, naglasio je hrvatski pučanin.

Eurozastupnici prihvatili građansku inicijativu za dostupan pobačaj u EU

Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su prihvatili prijedlog građanske inicijative kojom se od Europske komisije zatražila financijska potpora državama koje bi pružale sigurne prekide trudnoće za europske građanke koje tome nemaju pristup u svojim državama.  

Inicijativa 'Moj glas, moj izbor: Za siguran i dostupan pobačaj' skupila je 1,21 milijuna potpisa diljem Europske unije, obvezavši time Europsku komisiju da se osvrne na taj prijedlog. U srijedu je prihvaćena u Europskom parlamentu u Strasbourgu s 358 glasova 'za', 202 glasova 'protiv' i 79 suzdržanih. 

Predstavnica odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Abir al-Sahlani dan ranije tu je inicijativu predstavila kao "demokraciju koja kuca na vaša vrata, a povijest će zapamtiti tko joj je odgovorio, a tko odvratio pogled”.

Švedska zastupnica na plenarnoj sjednici u Strasbourgu iznijela je podatak da će „jedna od tri žene” u EU-u izvršiti pobačaj tijekom svog života, te da stoga njegova kriminalizacija ugrožava ženske živote. 

„Ako Europa može zaštititi banke, granice, proračune, onda može zaštititi i žene. Ako Europa može financirati ceste, mostove i oružje, onda može financirati i žensko zdravlje”, rekla je švedska liberalka. 

Prema Atlasu politika europskih država prema pobačaju za 2025., zemlje gdje je prekid trudnoće najdostupniji su njezina Švedska s ocjenom 94,6 te Francuska s ocjenom od 85,2 posto. 

U tom dokumentu, kojim međunarodni odbor stručnjaka ocjenjuje zemlje po pravnom statusu, pristupu, kliničkoj skrbi te informiranosti o prekidu trudnoće, stoji da je pobačaj najograničeniji u Andori (0 posto), na Malti (3,7 posto) te u Poljskoj (18,6 posto). Hrvatska je ocijenjena s 49,2 posto, čime je smještena u sredini liste među europskim državama. 

Reuters prenosi kako je trend u Europi liberalizacija prava na pobačaj i proširenje njegove dostupnosti, s Ujedinjenim Kraljevstvom koje ga je dekriminaliziralo te Francuskom koja ga je uvrstila u ustav, no kako istovremeno raste podrška krajnje desnim strankama koje žele zabraniti pobačaj. U Francuskoj je to iznimka jer je za uvrštavanje prava na pobačaj u ustav glasao i dio zastupnika Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, pa i ona sama. 

Europska komisija sada treba do ožujka odlučiti hoće li prihvatiti prijedlog građana.  U raspravi u utorak sudjelovao je i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol koji je inicijativu proglasio „još jednim primjerom nametanja jedne ideološke agende uz ignoriranje temeljnih pravila na kojima Europska unija počiva”. 

Pučanin smatra da se „pod snažnim emocionalnim pritiskom, želi stvoriti dojam da je pobačaj zajednička europska vrijednost ili čak ljudsko pravo”, što „jednostavno nije točno”. 

Sokol je naglasio da pobačaj nije priznat kao ljudsko pravo u međunarodnim konvencijama, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, niti je navedeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima.

„Europski sud za ljudska prava jasno je odredio da države imaju pravo same regulirati ovo pitanje, uzimajući u obzir različite vrijednosti u različitim dijelovima Europe. Pobačaj, dakle, ne predstavlja nikakvu zajedničku vrijednost Europske unije, niti spada u nadležnosti EU-a, već je riječ o pitanju koje je u isključivoj nadležnosti država članica. EU ne smije financirati pobačaj kao način zaobilaženja zakona država članica i nametati ideologiju koju države ne žele”, zaključio je. 

Marko Vešligaj, zastupnik socijalista i demokrata (S&D), potpredsjednik odbora za rodnu ravnopravnost i izvjestitelj za to pitanje u Parlamentu, uoči glasanja je za Hinu rekao da Europska unija ima „ne samo pravo već i obvezu omogućiti našim sugrađankama pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući sigurnom prekidu trudnoće”. 

Vešligaj među zemlje „gdje je pobačaj zabranjen ili u praksi ograničen” svrstao je i Hrvatsku, a naglasio je i da bi financijski mehanizam bio dobrovoljan te bi „spasio zdravlje i živote žena diljem EU-a”. 

Hrvatski zastupnik kazao je da je u kontaktu s organizatoricama ove inicijative te je „zgrožen razinom uznemiravanja i napada s kojima se one suočavaju otkad su pokrenule tu cijelu priču”.