Ljudi su vjerniji nego što mislimo, po monogamiji uz dabrove i gibone
Moderni ljudi pripadaju maloj manjini monogamnih sisavaca i po vjernosti partneru nalaze se u rangu dabrova i gibona, zaključio je evolucijski antropolog Mark Dyble sa Sveučilišta u Cambridgeu nakon analize tridesetak vrsta sisavaca.
Dyble je analizirao potomstvo tih vrsta gledajući omjer braće i sestara u odnosu na polubraću i polusestre, tj. one koji dijele samo jednog roditelja.
Kod ljudi udio braće i sestara prosječno iznosi oko 66 posto. Za usporedbu, 'svjetski prvak' u monogamiji, kalifornijski miš (Peromyscus californicus) stopostotno je monogaman.
Afrički divlji pas (Lycaon pictus) stoji na 85 posto, a etiopski vuk (Canis simensis) na nešto ispod 80 posto.
Ljudi su po istom kriteriju odmah ispod europskog dabra (Castor fiber, 73 posto) i odmah iznad bjelorukog gibona (Hylobates lar, nešto ispod 64 posto), napisao je Dyble u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.
Na kraju ljestvice nalaze se dobri dupin (Tursiops truncatus) s četiri posto, i orka (kit ubojica, Orcinus orca) s tri posto te makaki majmuni s otprilike 1-2 posto.
Na samom dnu su škotske Soay ovce, gdje braća i sestre čine samo 0,6 posto.
„Monogamija je dominantni način razmnožavanja u ljudskoj vrsti”, rekao je Dyble.
Postoji velika kulturna raznolikost u ljudskim običajima braka i razmnožavanja, no čak su i u ekstremnim primjerima (u društvima u kojima muškarci imaju više žena ili žene više muževa) ljudi vjerniji partneri nego većina drugih sisavaca, dodao je.
Suprotno tome, naši najbliži rođaci, veliki čovjekoliki majmuni, pokazuju snažan promiskuitet. Kod istočnih gorila (Gorilla beringei) braća i sestre čine oko šest posto, a kod običnih čimpanzi (Pan troglodytes) samo četiri posto, slično dupinima.
Dyable naglašava da je samo devet posto vrsta sisavaca monogamno.
Kako bi odredio razinu monogamije kod vrsta, Dyble je usporedio podatke o braći i sestrama iz genetskih studija sisavaca. Iako je donekle 'sirova' zbog nepotpunih podataka, rekao je da je to najizravnija i najkonkretnija metoda.
Dyble tvrdi da je ljudska monogamija pogodovala razvoju velikih mreža srodnika. To je bio prvi korak prema stvaranju velikih društava i mreža kulturne razmjene, što je zauzvrat bilo ključno za ljudski uspjeh.
