Europski parlament u utorak je podržao mjeru kojom se kroz prilagodbu postojećih programa EU-a  želi osnažiti europska obrambena industrija i olakšati izgradnja infrastrukture dvostruke namjene. 

Mjera koja je dobila podršku 519 zastupnika, uz 119 glasova 'protiv', promijenit će pravila postojećih EU programa poput Digitalne Europe, Obzora ili Instrumenta za povezivanje Europe kako bi oni bili dostupni i obrambenim i projektima dvostruke namjene. 

„Obrana više nije tabu za europska sredstva, a ova regulacija odraz je te promjene”, rekao je u ponedjeljak u Europskom parlamentu Rihard Kols, izvjestitelj za tu mjeru. 

Novom mjerom članicama se pružaju alati da „izdvajaju za obranu bez da povećavaju svoje proračune” te se „stvara presedan” kako EU treba pristupati u jačanju svoje obrambene industrije, naglasio je latvijski konzervativac. 

On je rekao da se državama članicama time primjerice omogućava da preusmjere nepotrošena kohezijska sredstva u izdvajanja za obranu i infrastrukturu dvostruke namjene. Program Digitalne Europe odsad će omogućavati projekte koji se bore protiv hibridnih prijetnji ili osnažuju kibernetičku otpornost, a program Obzor otvara se za civilne projekte s potencijalnom vojnom upotrebom. 

Novom mjerom Ukrajina postaje dijelom Europskom obrambenog fonda, a u Instrument za spajanje Europe (CEF) dodaju se projekti vojne mobilnosti. „EU konačno prilagođava svoje alate današnjim sigurnosnim okolnostima. Nije riječ o novim proračunima, već o korištenju postojećih programa na pametniji i strateškiji način”, zaključio je Kohl. „Sada su uspostavljeni alati, a isporuka mora uslijediti“.

Eurozastupnici odobrili jednostavnija pravila izvješćivanja o održivosti poslovanja

Europski parlament je u utorak odobrio jednostavnija pravila za izvješćivanje poduzeća o održivosti njihovog poslovanja te oslobađanje manjh poduzeća od te obveze.

Zahvaljujući izmjenama, pravilima će biti obuhvaćeno manje poduzeća, a neke će obveze biti ublažene kako bi se povećala konkurentnost EU-a. 

Društveno i ekološko izvještavanje bit će obvezno samo za poduzeća iz EU-a s više od 1000 zaposlenih i neto godišnjim prometom većim od 450 milijuna eura. Ista će pravila vrijediti i za inozemna poduzeća s neto prometom u EU-u većim od 450 milijuna eura te za njihove podružnice i društva kćeri s prometom u EU-u većim od 200 milijuna eura. 

Zahtjevi za izvještavanje bit će znatno jednostavniji, a sektorsko izvještavanje postat će dobrovoljno. Suzakonodavci, Parlament i Vijeće EU-a, su osigurali da poduzeća koja su obvezna izvještavati o održivosti ne mogu prebaciti tu odgovornost na manje poslovne partnere. Poduzeća s manje od 1000 zaposlenih neće morati svojim većim poslovnim partnerima davati podatke koji nisu obuhvaćeni dobrovoljnim standardima izvještavanja. Kako bi olakšala poštovanje tih obveza, Komisija će uspostaviti digitalni portal s obrascima i smjernicama o nacionalnim i europskim zahtjevima za izvještavanje.

Privremeni dogovor s vladama država članica o revidiranim pravilima o izvješćivanju o odgovornosti i obvezama dužne pažnje za poduzeća usvojen je s 428 glasova za, 218 protiv i 17 suzdržanih, a Vijeće ga još treba službeno odobriti.

Obveze dužne pažnje ostaju za vrlo velika poduzeća te će manji broj poduzeća morati provoditi dubinske analize o smanjenju svojeg negativnog utjecaja na ljude i okoliš. Prema revidiranim pravilima, tu će obvezu imati samo velika poduzeća iz EU-a s više od 5000 zaposlenih i neto godišnjim prometom većim od 1,5 milijardi eura te inozemna poduzeća koja ostvaruju jednak promet u EU-u. Takva poduzeća morat će identificirati rizike u svojim lancima aktivnosti, a od poslovnih partnera s manje od 5000 zaposlenih moći će tražiti informacije za dubinsku analizu samo ako se do njih ne može doći na neki drugi način. 

Revidiranim pravilima ukidaju se obvezni planovi tranzicije za osiguravanje usklađenosti poslovnog modela poduzeća s prelaskom na održivo gospodarstvo.  Tvrtke će za nepoštovanje pravila odgovarati na nacionalnoj razini, a može im se izreći kazna od najviše 3 posto neto globalnog prometa, navodi Europski parlamnet u svom priopćenju. 

Direktiva o dužnoj pažnji primjenjivat će se tek od 26. srpnja 2029. za sva obuhvaćena poduzeća a stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. 

Ažurirana pravila dio su paketa pojednostavnjenja administracije koji je Europska komisija predložila početkom godine.

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) odnosi se na to kako tvrtke izvještavaju o svojoj održivosti, dok se direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) odnosi na to kako tvrtke u praksi upravljaju svojim negativnim utjecajima na ljudska prava i okoliš u svojim dobavnim lancima.

Revidirana pravila o održivosti dio su Komisijinog paketa Omnibus I za pojednostavnjenje propisa. Paket je predstavljen u veljači 2025. kako bi se smanjila birokracija i poduzećima olakšalo poštovanje pravila o održivosti, čime se povećava konkurentnost EU-a.

Nova pravila izazvala optužbe za pogodovanje korporacijama i suradnju pučana s krajnjom desnicom

Ranija glasanja o stajalištu Parlamenta o reviziji pravila o održivom poslovanju ove jeseni izazvala su optužbe s ljevice za pogodovanje velikim korporacijama, te kritike Europskoj pučkoj stranci, koja se smatra klubom desnog centra, s desnicom u Parlamentu, koja se u pravilu isključuje iz dogovora istranaka centra.

U oštrini kritika predvodili su Zeleni.

Ciarán Cuffe, supredsjedatelj Europske zelene stranke, rekao je da EPP s krajnjom desnicom "ukida vitalna pravila koja štite ljude, naše zdravlje i okoliš".

Supredsjedateljica Europske stranke zelenih Vula Tsetsi rekla je da je čelnik EPP-a Manfred Weber "napravio tešku povijesnu pogrešku prešavši povijesni zaštitni zid spram krajnje desnice".

Hrvatski zastupnik u redovima Zelenih Gordan Bosanac za Hinu je ocijenio da su "danas usvojena pravila korporativnog izvještavanja rezultat trulog kompromisa Europske pučke stranke s krajnjom desnicom i podilaženju  dijelu velikih korporacija".

"EU je u cijelom nizu sektora i danas globalni lider u inovativnosti i fleksibilnosti poslovanja, a to smo postigli uz stalne napretke u pogledu zaštite okoliša, koje smo ovim privremenim dogovorom dramatično unazadili. Posljedice na okoliš i zdravlje ljudi trpit ćemo u godinama pred nama, svi mi, pa tako i djeca onih koji su glasali za ovakvo popuštanje dijelu vlasnika korporacija. Dodatno je zabrinjavajuće da je dobar dio poslovnog sektora bio protiv ove deregulacije jer su uložili novac u procedure izvještavanja i nemaju problema s istim.  Sada su ih EPP i Komisija izigrali", kaže Bosanac.

Izvjestitelj Odbora za pravna pitanja Šveđanin Jorgen Warborn iz Europske pučke stranke, međutim, odgovara da je „Parlament saslušao primjedbe poslodavaca diljem Europe" te da su on osobno i EPP ispunili obećanje svojim biračima smanjivši troškove za poduzeća.

"Današnjim glasanjem, uvjerljivom većinom, omogućuju se povijesna smanjenja troškova, a europski ciljevi održivosti i dalje su na dobrom putu. To je važan prvi korak u tekućim naporima za pojednostavljenje pravila EU-a", ističe Warborn.

U posljednjem glasanju, uz podršku desnice, pučani su uspjeli pridobiti i liberale koji pripadaju političkom centru. Warbron je istaknuo da je EPP uspio proširiti podršku reviziji EU pravila. Izostala je podrška Zelenih i Ljevice, dok je za nova pravila glasala čak i manja skupina socijaldemokrata, njih 14,  posebno je naglasio na konferenciji za medije."Ovo je bio veliki dan za rast Europe", zaključio je.