Premijer Andrej Plenković i vatikanski državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, pozvali su u četvrtak u Vatikanu na pravedan mir u Ukrajini i ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

Predsjednik hrvatske vlade započeo je u četvrtak službeni posjet Svetoj Stolici sastankom s državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, okončanju rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.

Plenković i Parolin istaknuli su važnost što skorijeg okončanja rata u Ukrajini i postizanja pravednog, održivog mira koji će jamčiti ukrajinski suverenitet i temeljna načela međunarodnog prava.

Nagalsili su i potrebu pružanja jasne europske perspektive državama jugoistočne Europe, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je ključno osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.

Tijekom razgovora potvrđeni su izvrsni odnosi Hrvatske i Svete Stolice te kontinuirani dijalog hrvatske vlade i HBK o svim važnim pitanjima za Katoličku Crkvu i vjernike u Hrvatskoj.

Premijer je također izvijestio kardinala Parolina o aktivnostima koje vlada provodi na obnovi sakralnih objekata nakon potresa, osobito na obnovi zagrebačke katedrale.

Plenkovića će sutra primiti papa Lav XIV.

Europska komisija odobrila plan reformi za BiH, može dobiti 976 milijuna eura

Europska komisija pozitivno je ocijenila program reformi koje je dostavila Bosna i Hercegovina kako bi dobila pristup fondu za potporu Planu rasta za zapadni Balkan, potvrđeno je u četvrtak. 

"Ovo je ključni korak za dobivanje 976,6 milijuna eura iz okvira Instrumenta EU za reforme i rast", stoji u priopćenju Europske komisije.

BiH je posljednja od šest država zapadnog Balkana koja je usvojila program reformi na kojima je insistirala Europska komisija i taj je dokument usvojen u posljednji trenutak i poslan u Bruxelles 30. rujna, tek nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka.

Razlog za to kašnjenje bili su višemjesečni unutarnji prijepori, među kojima je najveća zapreka bila je rasprava o tome hoće li Republika Srpska prihvatiti obvezu popune Ustavnog suda BiH dvojicom sudaca što iz Banje Luke uporno odbijaju.

Zbog tog kašnjenja Europska komisija je tijekom ljeta već oduzela BiH 108,5 milijuna eura iz ukupnog paketa pomoći koji je trebao iznositi nešto više od milijardu eura bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova namijenjenih infrastrukturnim i gospodarskim projektima koji bi ubrzali povezivanje država regije i na taj ih način pripremile za članstvo u EU. 

U Europskoj komisiji zaključili kako program reformi koje je dostavila BiH definira prioritetne reforme za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje razvoja privatnog sektora, zadržavanje talenata te jačanje temeljnih prava i vladavine prava.

Kako su pojasnili, sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratificira odgovarajuće dokumente, uključujući kreditni sporazum, a nakon toga može dobiti raspoloživa sredstva.