Gordan Jandroković u Kairu je sudjelovao na Summitu Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran u okviru egipatskog predsjedanja tim međunarodnim forumom te održao govor.

U svome uvodu podsjetio je kako je prošlo 30 godina od usvajanja Barcelonske deklaracije, čijim se načelima danas vodi Unija za Mediteran. U središtu te inicijative jest ideja skladnije i sadržajnije suradnje svih mediteranskih država.

Sredozemno je more od životne važnosti za sve države koje pripadaju tom prostoru. Kroz povijest je upućivalo na interakciju, te snažno utjecalo na identitete, tradicije i kulture. Jednako tako može utjecati na smjer buduće suradnje sredozemnih država, kazao je predsjednik Jandroković. Ključni elementi uspjeha aktualne i buduće suradnje su mir, stabilnost i predvidivost, kako na Mediteranu, tako i u širem okruženju, dodao je. U tom je kontekstu predsjednik Hrvatskoga sabora pohvalio posredničku ulogu Egipta u procesu postizanja mira u Gazi. U razrješenju svih aktualnih oružanih konflikata u svijetu, bilo da su na europskom, afričkom ili azijskom tlu, presudno je poštivanje međunarodnog prava, naglasio je.

U svezi s formiranjem budućih prioriteta i provedbenih aktivnosti Unije za Mediteran, predsjednik Jandroković istaknuo je nužnost uključivanja svih zainteresiranih dionika – vlada, gospodarstvenika, civilnog društva, mladih, kao i parlamentaraca iz država sudionica. Bilo da je riječ o mogućim projektima iz područja plave ekonomije ili klimatske otpornosti, digitalne i prometne povezivosti  ili umjetne inteligencije, bilo da se radi o inicijativama vezanim za energetiku, hranu ili vodu – pristup mora biti isti. Odnosno, mora podrazumijevati zajednički rad na projektima i inicijativama, kao i zajedničku odgovornost. Takvu logiku suradnje odražava i Pakt za Mediteran, politička inicijativa Europske unije koju predvodi europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica.

U nastavku obraćanja, govoreći o snažnoj mediteranskoj komponenti hrvatskoga identiteta, predsjednik Sabora podsjetio kako od 1. siječnja 2026. godine Hrvatska preuzima predsjedanje skupinom mediteranskih članica Europske unije – MED9. Kao hrvatske prioritete unutar te skupine naveo je sigurnost, otpornost i gospodarsku održivost mediteranskog područja. Poseban naglasak Hrvatska će pritom staviti na učinkovitu suradnju među ljudima, osobito u području obrazovanja, znanosti i kulture. Podsjetio je i na aktualno hrvatsko predsjedanje Inicijativom triju mora, čiji su ciljevi u dobroj mjeri komplementarni te vrlo korisni i za mediteransku suradnju.

Završno je predsjednik Hrvatskoga sabora nazočne parlamentarce pozvao da nastave ulagati napore kako bi Mediteran bio što sigurniji i prosperitetniji te ostao čvrsti most između Europe, Afrike i Bliskog istoka, na dobrobit svih ljudi koji na tom prostoru žive.