Europski lideri sastali su se u Kopenhagenu, a glavna tema, sasvim očekivano, bila su pitanja sigurnosti pred sve učestalijim ruskim provokacijama - upadima bespilotnih letjelica i zrakoplova. I opći zaključak je jasan - potrebno je izgraditi dronski zid, što god to značilo.

Naime, na samitu nije definiran cijeli niz pitanja vezanih uz projekt dronskog zida, do toga da se još uvijek ne zna posve jasno što je dronski zid, na koji će način raditi i kakva tehnologija uopće leži iza toga. Točnije, radi li se o svojevrsnom "zidu" dronova koji bi se suprotstavljali bespilotnim letjelicama koje dolaze s istoka ili o sustavu rušenja stranih dronova sredstvima sa zemlje, koji mogu biti rakete, ali i sustavi elektronskog ometanja. "Najbrže, najjeftinije i najučinkovitije rješenje svakako je elektronska obrana, i to temeljena na ukrajinskom znanju i iskustvima. Elektronskim putem ruše se sve letjelice za koje se utvrdi da ulaze na teritorij NATO-a, i to je nešto u čemu Ukrajinci sada imaju veliko iskustvo koje će zasigurno rado podijeliti. Ovo je vrlo učinkovit sustav koji ruši i do 95 % bespilotnih letjelica", kaže Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Miroslav Tuđman".

EPA

U Kopenhagenu se pokazalo kako su "najzagrijanije" za taj zajednički projekt zemlje Baltika, Poljska i Rumunjska - države istočnog krila NATO-a, koje su trenutno prve na udaru ruskih provokacija. Francuska i Njemačka tom pitanju pristupaju s puno manje žara i traže da se najprije definira kako bi se taj "zid" kontrolirao i tko bi njime upravljao. Dok Ursula von der Leyen inzistira da dronski zid bude pod Bruxellesom, te zemlje inzistiraju da se koristi u koordinaciji nacionalnih europskih snaga - da se o aktivaciji odlučuje u zapovjedništvima nacionalnih vojski. Velika je rasprava i tko bi dronski zid trebao financirati i koliko bi mu vremena trebalo da počne djelovati. Latvijska premijerka Evika Silina drži kako bi trebao postati operativan za godinu, najviše godinu i pol, a njemački ministar obrane Boris Pistorius smatra to nerealnim - te da će biti potrebno 3 - 5 godina. Lideri zemalja istočnog krila to nisu dočekali s odobravanjem. "Puno toga se može postići u kraće vrijeme, a sve ovisi o liderima. Tehnologija dronova izuzetno brzo napreduje", ističe Silina. Latvija je već počela ulagati u sustave senzora i zvučnih barijera na svojim granicama, a to su učinili upravo po preporuci i uz pomoć Ukrajine, danas vodeće u tom smislu.

Sudionici su se potom podijelili u skupine i razgovarali na okruglim stolovima o različitim aspektima sigurnosne situacije. Premijer RH Andrej Plenković na okruglom stolu "Sigurnost i otpornost - tradicionalni i novi izazovi" rekao je kako upadi u zračni prostor EU-a pokazuju da su sigurnost Ukrajine i Europe neodvojive. "Naša je zadaća zaštititi međunarodni poredak utemeljen na poštovanju međunarodnog prava", kazao je, istaknuvši da se Hrvatska zauzima za mir, ali onaj koji poštuje teritorijalni integritet Ukrajine. Kazao je da Hrvatska poduzima značajne napore za daljnju modernizaciju oružanih snaga i dostizanje ciljeva o izdvajanju za obranu.

Spomenuo je i važnost LNG terminala na Krku i Jadranskog naftovoda za energetsku sigurnost Europe i postupno ukidanje ovisnosti o ruskim energentima. Podržao je proširenje EU-a koje smatra dugoročnim ulaganjem u sigurnost i stabilnost Europe, s naglaskom na zemljama jugoistoka Europe, posebno BiH, uz snažnu podršku naporima Ukrajine i Moldavije.