Nuklearna elektrana (NE) Zaporižja, koju Rusija drži pod svojom kontrolom, na rubu je havarije, i opasnost je za cijeli svijet, ustvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tražeći od međunarodne zajednice da hitno pronađe rješenje. Naime, dalekovodi kojima se dovodila struja za hlađenje nuklearnog reaktora već su danima u prekidu, srušeni bombardiranjem, a njihov popravak u ovom je trenutku nemoguć zbog opasnosti od granatiranja i snajpera.

Hlađenje reaktora sada ovisi o generatorima, a oni nisu predviđeni za dugotrajan rad. Neki od generatora već su stali s radom i samo je pitanje vremena kada će situacija eskalirati, kažu Ukrajinci. "Ono što se događa u elektrani Zaporižja suprotno je postulatima Međunarodne komisije za nuklearnu energiju (IAEA), ali i pravilima Ženevske konvencije. Od ruske strane vrlo je neodgovorno na koji se način odnosi prema nuklearki, koja je već dugo u postupku hladnog gašenja. Od šest reaktora pet ih je odmah ugašeno, a šesti je proizvodio struju za hlađenje reaktora koji se gase - no sada je i on u procesu gašenja. Nuklearka je ovisila o dobavi električne energije dalekovodima, i to onih s ukrajinske strane. Rusija je to presjekla nastojeći integrirati Zaporižju u elektroenergetski sustav Rusije", kaže dr. Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta "Ruđer Bošković".

Tvrdi kako je velik problem ovoga trenutka i u činjenici što u nuklearnoj elektrani u Zaporižju sada nema dovoljno stručnih ljudi. Naime, velika većina fizičara Ukrajinaca otjerana je s posla gotovo istoga trenutka kada su Rusi njome ovladali, no Moskva nije dovela nove eksperte, nego se oslonila na nekolicinu stručnjaka Rusa koji su ondje i prije radili. Što nije dovoljno, kaže, da se osigura ispravan i pravilan rad nuklearne elektrane na okupiranom dijelu Ukrajine. Ujedno, Zaporižja je u gotovo neposrednoj blizini područja na kojem se vode ratne operacije.

NE Zaporižja konstrukcijski je puno sigurnija od znatno poznatijeg i petstotinjak kilometara udaljenog Černobila, u kojem se 1986. odigrala do sada globalno najgora nuklearna havarija. Naime, Zaporižja, za razliku od Černobila, tip je nuklearke koji se zasniva na VVER sustavu, odnosno reaktorima s vodom pod pritiskom i strukturama koje sprječavaju istjecanje radijacije. Reaktori su ujedno zaštićeni debelim metalnim i betonskim kupolama, koje mogu izdržati i izravan udarac zrakoplova. Ako i dođe do topljenja jezgre, te sigurnosne mjere vjerojatno bi zadržale radioaktivni materijal unutar cijele strukture. "Situacija vjerojatno ipak nije toliko kritična. Ne znamo nalazi li se to gorivo u jezgri reaktora ili u bazenu za hlađenje, no bilo bi logično da je prebačeno u bazene, čiji je toplinski kapacitet prilično velik. U tom slučaju nije problem da bazeni ostanu bez hlađenja nekoliko dana, ništa se ne bi moglo dogoditi. Čak i da dođe do havarije, ne bi se ponovio Černobil, nego bi situacija prije bila nalik na onu kakva se dogodila prije nekoliko godina u Fukušimi", kaže dr. Davor Grgić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva.

Kako kaže Tadić, ne samo što je Zaporižja konstrukcijski sigurnija od Černobila, koji je bio smješten u relativnoj blizini Kijeva, nego i jezgre tog reaktora sada ne rade punim kapacitetom, jer su u procesu hlađenja. Time je i energija koja se ondje stvara znatno manja negoli je 1986. godine oslobođena u havariji nuklearne elektrane Černobil, kada je bila u punoj snazi. Sreća u nesreći je stoga činjenica kako do ozbiljnije katastrofe, koja bi imala reperkusije na cijeli svijet, kao što je bio slučaj prilikom havarije u Černobilu, prije nešto manje od četiri desetljeća, vjerojatno neće doći.

O navodima da je nuklearka pred havarijom oglasila se i ruska strana ustvrdivši da je situacija tamo pod potpunom kontrolom i - nema nikakve opasnosti. O svemu se oglasio i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi, čiji su inspektori ondje.

- Elektrana opstaje zahvaljujući generatorima, koji su posljednja linija obrane i nema neposredne opasnosti dok god oni rade. Jasno je ipak da ovakva situacija nije održiva i ne može dugo trajati - ističe Grossi, napominjući kako nuklearna havarija ni jednoj strani ne bi donijela ništa dobro te kako IAEA pokušava pronaći rješenje kako bi se nuklearka ponovo spojila na elektroenergetsku mrežu.