U svjetlu sve češćih nestašica lijekova u Europskoj uniji i narušavanja sigurnosti opskrbnih lanaca, Europska komisija je u ožujku predstavila prijedlog Zakona o kritičnim lijekovima s ciljem jačanja strateške autonomije EU u području farmaceutske industrije. Planom se predviđa jačanje domaće proizvodnje, unapređenje praćenja tržišta te osiguravanje dostupnosti ključnih lijekova za sve građane Europske unije.

Jedinstvena nabava

- Europa mora postati manje ovisna o drugima u proizvodnji lijekova jer ćemo se u sljedećem desetljeću naći u problemima. Danas bitno ovisimo o uvozu lijekova i aktivnih supstanci iz trećih zemalja, carine koje uvodi SAD naštetit će farmacutskoj industriji u EU-u, gdje se broj kliničkih studija u posljednjih deset godina ionako prepolovio u korist SAD-a i Kine - upozorio je u petak doc. dr. sc. eurozastupnik Tomislav Sokol, izvjestitelj za novi EU zakon o kritičnim lijekovima, na panel-raspravi "Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova".
U strahu od nestašica lijekova, države članice danas gomilaju zalihe za šest mjeseci, a kad veliki pokupe sve, malima što ostane, ilustrira Sokol postojeće stanje na europskom tržištu. Zato se novim zakonom uvodi jedinstvena nabava kritičnih lijekova, što manjim državama osigurava bolje pregovaračke pozicije, a kod javnih nabava prednost će imati kompanije koje veći dio proizvodnje imaju na tlu EU-a. Sokolov je prijedlog, koji će zagovarati u procesu usvajanja ovog zakonodavnog akta u Europskom parlamentu, uvođenje sustava redistribucije lijekova gdje bi se države članice obvezale da u slučaju nestašice lijeka u pojedinim zemljama EU-a, one koje ga imaju dovoljno redistribuiraju svoje zalihe prema tim državama.

Cijene lijekova

Ana Kontek, voditeljica Odsjeka za dostupnost lijekova Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), ističe kako je Hrvatska prva u Europi primijenila načelo razmjene lijekova, kada je Bugarskoj ustupila određenu količinu starog onkološkog lijeka koji im je nedostajao. Najavljuje kako će HALMED pojačano pratiti stanje s opskrbljenošću tržišta lijekovima, dok će proizvođači morati puno raznije izvještavati o poremećajima u isporuci lijekova.
Predstavnici farmaceuta upozoravaju na nerealno niske cijene lijekova, posebno generičkih, koje se kreću od 1,80 do četiri eura po mjesečnoj dozi. Treba razmisliti o usklađivanju tih cijena s realitetom, poručuje Ana Gongola iz HUP-a, kao i o povećanju cijena za ključne lijekove kako bismo izbjegli nestašice.
- Opskrba lijekova u Hrvatskoj je sigurna i zadovoljavajuća. Hrvati možda zadržavaju u kućnim ljekarnama previše lijekova. Uzimanje lijeka u pravom času i redovito uzimanje ključ je liječenja. To što vam je bolje nakon tri dana uzimanja lijeka, pa nećete više uzimati lijek, a propisana terapija je deset dana, nije dobro. Nema potrebe stvarati zalihe lijekova. Povremeno se dogodi nedostatak određene vrste lijeka, ali uloga je institucija da pravodobno prepoznamo potencijalnu nestašicu lijeka. To što nema određenog proizvoda, nije nestašica, nego privremena nedostupnost lijeka - ustvrdila je ministrica zdravstva, Irena Hrstić. Ne smije se dopustiti da dođe do nestašice kritičnog lijeka koji nema svoju zamjenu na tržištu, zaključila je.