U posljednjih osamdeset godina miris baruta u zraku nikad se nije jače osjetio na tlu Europe nego danas. Devetnaest ruskih bespilotnih letjelica ušlo je u srijedu rano ujutro u Poljsku doletjevši s teritorija Ukrajine i Bjelorusije, što se više ne može nazvati ni slučajnošću ni pogreškom u navigaciji.

Dronovi, većim dijelom vjerojatno Shahidi iranske proizvodnje koje Rusija već godinama ima u svom arsenalu, prodrli su i po nekoliko stotina kilometara duboko u Poljsku prije nego što su ih poljsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana počeli rušiti. Upad je bio toliko brojan da su se poljskim F-16 priključili i nizozemski zrakoplovi F-35, dok im je informacijsku podršku pružao talijanski Awacs koji se nalazio na nebu iznad Poljske. Istodobno, dok je trajala akcija rušenja dronova, četiri su glavne zračne luke u Poljskoj, među kojima i varšavska zračna luka Frederick Chopen, bile zatvorene.

EPA/WOJTEK JARGILO

Bez oznaka

Dijelove sedam srušenih dronova pokupila je tijekom dana poljska vojska koja je ušla u stanje pune pripravnosti, dok se za dijelovima ostalih bespilotnih letjelica još traga. Pokazalo se kako na onima koje su pronađene nema oznaka.

Cilj ovog masovnog upada prilično je jasan i prati taktiku koju ruska vojska, ali i politika, prakticiraju još od vremena ruskog carstva, taktika koju je američki novinar Hederick Smith, dopisnik New York Timesa iz Moskve 70-ih godina prošlog stoljeća opisao kao taktiku bajoneta - ubodi i guraj sve dublje. Kada naiđeš na tvrdo, povuci se. Rusija ovim upadom želi iskušati do koje granice može ići, što sve može učiniti a da ne iskusi neki žestoki odgovor s kojim bi se teško nosila.

- Iako je situacija vrlo napeta, mislim da u ovom trenutku neće biti neke jače reakcije NATO-a osim diplomatskih nota. Staro je pravilo NATO-a da, ako SAD nešto ne želi da NATO učini, on to neće učiniti. U ovome trenutku Washingtonu ne odgovara dublje zaoštravanje odnosa s Moskvom - kaže za naše novine politički analitičar, dr. Tvrtko Jakovina.

Poljska nije zatražila aktivaciju članka 5 o kolektivnoj obrani, ali se pozvala na članak 4 NATO ugovora kojim se traže zajedničke konzultacije zemalja vojnog saveza, kao i zajednički diplomatski odgovor. Do izmjene diplomatskih nota i pozivanja diplomata na razgovor zasigurno će doći, no to nije odgovor koji bi Moskvu iole obeshrabrio ili uplašio. Američki predsjednik Trump najavio je kako mu nije, ako to Poljska želi, problem poslati dodatni kontingent američkih vojnika u Poljsku, no dalje od toga, prilično je izgledno, neće ići.

- Rusija već od jutra sasvim sigurno komunicira sa SAD-om, a ne s Europskom unijom, jer želi smanjiti mogućnost američkog negativnog odgovora i reakciju u smislu najava mogućeg zatvaranja zračnog prostora iznad Ukrajine, što se često spominje kao jedna od agresivnijih mogućnost -, kaže dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman.

Upletenost Bjelorusije

S druge strane, Poljska, ali i Europska unija, žele snažniji odgovor, a sam je poljski premijer Donald Tusk ustvrdio kako njegova zemlja nikada nije bila bliže ratu još od 1945. godine. Poljska je teritorijalna obrana skratila vrijeme odziva svojim pripadnicima u četiri najistočnija vojvodstva na šest sati, a razina pripravnosti oružanih snaga dignuta je na višu mjeru.

Dodatno, cijelu stvar treba promatrati iz aspekta da u petak počinju velike vojne vježbe Rusije i Bjelorusije, i to relativno nedaleko od granica Poljske. Pri tome će fokus na vježbama biti na uporabi novih dalekometnih raketa Orešnik, kao i na uporabi nuklearnog naoružanja. Nitko od analitičara ne drži pretjerano ozbiljnom mogućnost da vježbe budu iskorištene za stvarni napad na zapad, no one stvaraju dodatan pritisak prema zapadnim susjedima, Poljskoj i baltičkim zemljama. Kada se tome doda činjenica da je dobar dio bespilotnih letjelica u Poljsku ušao upravo s teritorija Bjelorusije, nema sumnje da je i odgovornost Minska u cijeloj ovoj priči prilično velika.

- Bjelorusija sada tvrdi kako se dogodila slučajnost, greška zbog ukrajinskog elektroničkog ratovanja i ometanja komunikacija. To je moguće, ali ne u tolikoj mjeri. Naime, među ovih 19 dronova dio njih su bili mamci, a bar jedan je bio takozvani "majka dron" koji navodi i koordinira let i djelovanje ostalih bespilotnih letjelica. Ovo stavlja vojnu suradnju Bjerorusije s Rusijom u agresiji na Ukrajinu gotovo pa na istu razinu s Moskvom - kaže dr. Akrap.

Jačanje istočnog krila

Sama Moskva službeno se ne obazire previše na optužbe koje dolaze iz Poljske i Europske unije. Otpravnik poslova ruskog veleposlanstva u Varšavi ustvrdio je da je većina bespilotnih letjelica došla iz Ukrajine, dok je glasnogovornik Kremlja poručio kako nema nijednog dokaza da su letjelice ruske. S druge strane, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte osudio je, kako je to nazvao, nesmotreno ponašanje Rusije, poslavši istovremeno poruku Vladimiru Putinu da "prestane s povredama zračnog prostora, jer treba znati da smo spremni i odlučni braniti svaki pedalj NATO teritorija".

S druge strane, europskim je političarima jasno da volja NATO-a ovisi o volji Ovalnog ureda, pa se treba, za svaki slučaj, pouzdati i u vlastite snage. Stoga je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala na jačanje istočnog krila Europske unije.

- Nema sumnje da europsko istočno krilo drži cijelu Europu sigurnom, od Baltika do Crnog mora. Europa treba imati neovisne strateške mogućnosti, i zato trebamo uložiti u nadzor zračnog prostora u realnom vremenu. Moramo podržati naše prijatelje s Baltika i zajedno izgraditi dronski zid, ustvrdila je Ursula von der Leyen.