Stravičan potres koji je u ponedjeljak ujutro zatresao istočni Afganistan iza sebe je ostavio razaranje i smrt. Prve procjene, u trenutku pisanja ovog teksta, govore o više od 800 smrtno stradalih, no brojke će u sljedećim danima, gotovo je sigurno rasti.

Loša gradnja

Istočna pokrajina Kunar je najteže pogođena, a slijede Nangarhar, Laghman, Nuristan i Panjshir. Afganistanska provincija koja je najteže pogođena potresom teško je dostupna, slaba cestovna infrastruktura dodatno je uništena, a komunikacije gotovo ni ne postoje pa se o stvarnom stanju na terenu može samo nagađati. Dodatni problem leži i u činjenici kako spasilačke službe u Afganistanu gotovo pa ne postoje, pa su stradalnici prepušteni sami sebi.

Potres, koji se osjetio od Kabula na zapadu zemlje, do Islamabada na jugu Pakistana, bio je magnitute nešto više od 6,0, po snazi i karakteristikama otprilike sličan petrinjskom potresu iz 2020. godine, no razina uništenja znatno je veća. Problem je, između ostalog, i u karakteristikama i konfiguraciji terena.

- Ovdje govorimo o planinskom dijelu Afganistana gdje je potres izazvao velika urušavanja i odrone tla. Nemoguće je u ovom trenutku reći koliko je mjesta ili naselja sada zatrpano kamenjem, zemljom i odronima, kaže za naše novine seizmolog Krešimir Kuk iz Seizmološke službe Geofizikog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu.

I doista, rijetki izvještaji s terena koji dolaze u javnost govore kako su cijela sela izbrisana sa lica zemlje, te da je krajobraz na nekim dijelovima u potpunosti izmijenjen. Veliko je pitanje koliko je ljudi sada pod ruševinama koje su zatrpane slojevima kamenja. U cijeloj ovoj jednadžbi treba uzeti u obzir da se prilikom gradnje u Afganistanu, a posebice u ruralnim, zabačenim dijelovima kakve su provincije Nangahar i Kunar, koje su podnijele najteži udarac, ne vodi računa o standardima gradnje, te da su statički proračuni ili korištenje ozbiljnih armatura gotovo pa nezamislivi. Već i pri znatno manjim potresima od ovog koji je jučer pogodio Afganistan kuće se ruše poput kula od karata, zatrpavajući pri tome sve koji se u njima nalaze.

- Naravno, razlika je u tipu gradnje, koji se ne može usporediti s gradnjom kakva se izvodi u Europi, ali i u tipu tla i lokalnim karakteristikama zemljišta, kaže seizmolog Kuk.

EPA

Jedan od najtežih

Razorni potresi u Afganistanu nisu rijetkost. Prije dvije godine serija potresa pogodila je provinciju Herat, pri čemu je smrtno stradalo više od tisuću osoba. Godinu dana prije toga, u provinciji Paktika, također je više od tisuću ljudi smrtno stradalo nakon potresa. Njihova tijela mahom su nađena danima nakon tragedije, kada su se službe uspjele probiti do nastradalih naselja. I spasioci su, u većini slučajeva, mogli samo pobrojati mrtve jer pomoći nije bilo na vrijeme.

Sličnu situaciju moguće je očekivati i sada. Ceste koje vode do planinskih sela i naselja su i prije potresa bile blatne, vijugave i slabo prohodne, a kada se uzme u obzir kako će ih se sada morati raščišćavati kako bi terenska vozila mogla njima proći, sigurno je da će proteći dani, ako ne i tjedni dok se i posljednje selo provjeri, a preživjelima pokuša pružiti pomoć. Imajući to u vidu, jasno je da će jučerašnji potres biti, prema broju stradalih, zasigurno jedan od najtežih u afganistanskoj povijesti. Pri čemu bi se konačan broj žrtava, na žalost, vjerojatno mogao mjeriti u tisućama, a ne u stotinama.

Talibanska vlada odmah je zatražila pomoć međunarodne zajednice kako bi što prije spasila što se spasiti da te kako bi se dostavila pomoć i namirnice ljudima u potresom pogođenim dijelovima zemlje.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da, prema trenutno dostupnim informacijama, nema stradalih hrvatskih državljana u potresu. Hrvatsko veleposlanstvo u turskoj Ankari, koje je konzularno nadležno za Afganistan, izvijestilo je da je u Afganistanu “manji broj hrvatskih državljana, s kojima je u tijeku pokušaj uspostave kontakta”, dodao je MVEP.