Prije dvadesetak godina sigurnosna situacija u Europi izgledala je gotovo pa idilično. Sovjetski Savez odavno se već bio raspao, Rusija je bila u prilično dobrim odnosima sa Zapadom, arapske zemlje na jugu Afrike i na Bliskom istoku bile su mirne i pod čvrstom kontrolom lokalnih diktatora. Imigranti su dolazili u Europu samo u tragovima, mahom na jug Italije. Europska unija pred sobom je vidjela samo period blagostanja i mira jer najbliži ratni sukobi odvijali su se na području Iraka, Afganstana i Somalije, što Stari Kontinent nije previše doticalo. I u tome trenutku velika većina zemalja ukinula je obvezni vojni rok, što se sigurnosti tiče, oslonivši se mahom na male, profesionalne oružane snage.
Dva desetljeća poslije, sve je potpuno drukčije. Rusija predstavlja izravnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i baltičkim zemljama te cijelom istočnom krilu EU-a, oružjem se zvecka u Moldaviji, nepregledne rijeke imigranata bez ikakvih dokumenata preplavile su Europu, u zraku sve više miriše na mogućnost globalnog, velikog rata. A obvezni vojni rok vraća se na velika vrata.
U ovome trenutku samo devet zemalja Europe - Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska - imaju obvezu služenja vojnog roka. Njima će se uskoro pridružiti i Hrvatska, ali očito i niz drugih zemalja Europske unije. Tako je Poljska najavila kako će početi provođenje velikog sustava spremnosti kojim će vojno obučavati oko 100.000 građana na godinu. Njemačka je vlada upravo usvojila model kojim se proširuju oružane snage sa 183 na oko 260 tisuća redovitih pripadnika, dok se broj rezervista udvostručava. To će, prema planu koji Bundestag još treba potvrditi, biti provedeno svojevrsnim dobrovoljnim vojnim rokom uz financijsku potporu regrutima, no svi će osamnaestogodišnji muškarci morati ispuniti upitnik kako bi ih se uvelo u vojnu evidenciju, dok će djevojke biti poticane na upis, no to im nije zakonska obveza.
Naravno, stav javnosti prema služenju vojnog roka nije svagdje isti, a broj pristaša za njegovo ponovno uvođenje mijenja se ovisno o zemljopisnom položaju države. Što je država više prema istoku, odnosno što je opasnost od napada Rusije na njihove domove veća, to javnost više podržava uvođenje vojnog roka i jačanje oružanih snaga. S tim da su ispitanici dobnih skupina od 18 do 28 godina starosti, odnosno generacije koje bi trebale obući uniformu, mahom uvijek protiv.
Što se tiče ravnopravnosti spolova u zemljama koje imaju ili planiraju uvesti obvezno služenje na području Europe, zasda su samo djevojke u Danskoj i Švedskoj dužne, po slovu zakona, "odraditi dug prema državi". U svim drugim državama ideja je da djevojke mogu, ali ne moraju ići na odsluženje vojnog roka, no nema sumnje kako ministarstvo obrane i na njih računa u slučaju izbijanja ozbiljnog ratnog sukoba.