FILE PHOTO: U.S. President Donald Trump and Russia's President Vladimir Putin shake hands as they meet in Helsinki, Finland July 16, 2018. REUTERS/Kevin Lamarque/File Photo Photo: KEVIN LAMARQUE/REUTERS
REUTERS
11.8.2025., 10:00
Oživljava imperijalni model politike

Velika igra na Aljasci: SAD i Rusija opet kroje sudbine manjih zemalja

Prvi je put neki zapadni lider spomenuo opciju da Ukrajina ostane bez teritorija koji je Rusija osvojila

Najavljeni sastanak između Trumpa i Putina koji bi se 15. kolovoza trebao održati na Aljasci, blago rečeno, uzburkao je duhove u Kijevu. Naime, iako bi se na tom susretu, kako je najavljeno, moglo pronaći rješenje za sukob koji plamti već duže od tri godine, Trump je ustvrdio kako prijedlog mirovnog sporazuma uključuje i određene teritorijalne promjene. I to bez ukrajinskog sudjelovanja u razgovorima.

“Vrlo je složeno. Nešto ćemo dobiti nazad, nešto zamijeniti. Biti će nekog mijenjanja teritorija, na obostranu dobrobit", ustvrdio je Trump najavljujući svoj susret s ruskim predsjednikom, što je prvi put da je neki zapadni lider, a posebice predsjednik SAD-a, spomenuo ikakvu mogućnost da Ukrajina i službeno ostane bez teritorija koji je Rusija osvojila silom.

Loši saveznici

Ukrajinski predsjednik Zelenski istog je trenutka počeo na sve strane "grebati", okupljati saveznike pokušavajući diplomatskim putem ishoditi bilo kakvu pomoć na međunarodnoj političkoj sceni. Tijekom vikenda lideri Europske unije izdali su zajedničko priopćenje tražeći "čvrsta jamstva koja će Ukrajini omogućiti učinkovitu zaštitu u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta". Drugim riječima, Kijev je dobio samo floskule bez neke velike težine i utjecaja.

Zelenskij želi sigurnosna jamstva

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je u nedjelju da Kijev “poštuje i u potpunosti podržava” zajedničku izjavu europskih čelnika o postizanju mira u Ukrajini uz zaštitu ukrajinskih i europskih interesa. Francuski, talijanski, njemački, poljski, britanski, finski i čelnici Europske komisije u subotu su pozdravili napore Donalda Trumpa da pokuša okončati rat, ali su naglasili potrebu za pritiskom na Rusiju i pružanjem sigurnosnih jamstava Kijevu. “Kraj rata mora biti pravedan i zahvalan sam svima koji danas stoje uz Ukrajinu i naš narod radi mira u Ukrajini, koji brani vitalne sigurnosne interese naših europskih naroda”, napisao je Zelenskij na X-u. On i europski saveznici upozorili su da bi svaki sporazum kojim se od Ukrajine zahtijeva predaja značajnih dijelova njezina teritorija samo potaknuo rusku agresiju. H

- Europska unija od početka sukoba 2022. nije imala niti jednu diplomatsku incijativu vezanu za obustavu i rješavanje sukoba u Ukrajini. Takve inicijative imala je Turska, imale su zemlje BRICS-a, inicijativu je imalo još nekoliko zemalja, ali ne i Europska unija. Upravo je EU, zajedno sa SAD-om u vrijeme predsjednika Bidena, cijelo vrijeme djelovao poticajno, i oni su krivi za činjenicu da se Ukrajina danas nalazi pred kapitulacijom, iako javnost toga nije ni svjesna - kaže za naše novine dr. Jadranka Polović, geopolitička analitičarka i docentica na Sveučilištu Libertas.

epa12284469 US President Donald J. Trump responds to a question from the news media as he tours the roof at the White House in Washington, DC, USA, 05 August 2025. President Trump has announced the construction of a new ballroom addition of approximately 90,000 total square feet of ornately designed and carefully crafted space, with a seated capacity of 650 people. EPA/SAMUEL CORUM/POOL
EPA

Kako tvrdi, Ukrajina je danas pretvorena u zemlju bezakonja s vrlo teškom unutrašnjom situacijom, a prema posljednjim anketama čak 67 posto stanovnika Ukrajine želi postizanje mira i okončanje rata. Iako je Trump jučer kazao kako će možda i pozvati Zelenskog da dođe na Aljasku, bez da je ustvrdio kako će mu omogućiti sudjelovanje u razgovorima, prilično je jasno kako će se glavni pregovori voditi na relaciji Washington - Moskva, bez puno uplitanja ostalih aktera.

Jasne pozicije

Početne pozicije ovih dviju strana su više ili manje jasne. Putin na sastanak dolazi s idejom da zadrži što više osvojenog teritorija, s idejom da se NATO-u ograniči prisutnost na području Ukrajine, te da se ukrajinske oružane snage u budućnosti svedu na neku relativno malu i slabu brojku. Što se Putina tiče, glavna je premisa da Ukrajina u budućnosti ne smije predstavljati nikakvu potencijalnu prijetnju Rusiji. S druge strane, Trumpu je osnovno pitanje tko će kontrolirati velika rudna bogatstva koja se nalaze na području istočne Ukrajine, a koja su sada pod kontrolom Rusije.

epa12212852 Russian President Vladimir Putin attends a plenary session of the 5th annual forum 'Strong Ideas for a New Time' hosted by the autonomous non-profit organization Agency for Strategic Initiatives to Promote New Projects (ASI) in Moscow, Russia, 03 July 2025. EPA/RAMIL SITDIKOV/KREMLIN/POOL MANDATORY CREDIT
EPA

Putin siguran

- Nema sumnje da će do nekog kompromisa doći. I sada se ponovo vraća model politike kakav je bio na snazi tijekom 19. i prve polovine 20. stoljeća. Imperijalne politike u kojoj velike sile kontroliraju ostatak svijeta i kroje geopolitičke karte, ali i sudbine manjih zemalja. Uostalom, to pokazuje i činjenica da Krim danas više nitko ne spominje kao dio Ukrajine, kako se pregovori uvijek više ili manje vode oko Donbasa i ostalih područja istoka Ukrajine - kaže dr. Polović.

Kallas: mora se uključiti Ukrajinu i EU

Šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas u nedjelju je rekla da bilo kakav dogovor između Washingtona i Moskve mora uključivati i Ukrajinu i Europsku uniju, dodajući da će u ponedjeljak organizirati sastanak ministara vanjskih poslova država kako bi se usuglasili idući koraci. “SAD ima moć primorati Rusiju na ozbiljne pregovore. Bilo kakav dogovor između SAD-a i Rusije mora uključivati i Ukrajinu i EU, jer je to pitanje sigurnosti Ukrajine i cijele Europe”, poručila je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Kallas je naglasila da je tijekom napora prema “održivom i pravednom miru” međunarodno pravo jasno: svi privremeno okupirani teritoriji pripadaju Ukrajini. “Dogovor ne smije biti odskočna daska za daljnju rusku agresiju nad Ukrajinom, transatlantskim savezom i Europom”, rekla je Estonka. H

Iako se tijekom priprema mogućeg susreta kao domaćin spominjala i Italija ili Turska, izbor je na kraju pao na Aljasku, najsjeverniju američku saveznu državu. I to iz nekoliko razloga.

Prvo, Trump na taj način jasno pokazuje da njemu ne treba medijator ili bilo kakav posrednik u odnosima s Putinom. Drugo, upravo je Aljaska mjesto gdje je SAD od Rusije udaljen samo nekoliko kilometara, čime se i simbolički pokazuje na svojevrsno približavanje dviju strana koje su tijekom mandata američkog predsjednika Bidena bile u vrlo zaoštrenim odnosima. Da to nije slučaj, Trump bi vjerojatno Putina ugostio na Floridi u svom Mar-a-Lagu. I treće, na Aljasci, kao teritoriju SAD-a, Trump može jamčiti da Putin neće ni u kojem slučaju biti izložen bilo kakvim neugodnostima s obzirom na to da se ruski predsjednik nalazi na međunarodnoj tjeralici. Koja, naravno, nikada neće biti realizirana. Jer međunarodno pravo, što se tiče velikih sila, već odavno je samo mrtvo slovo na papiru.