Osam dana prije nego lani, 24. srpnja, iscrpili smo sve prirodne resurse koje planet može obnoviti tijekom cijele godine. Od danas pa do kraja 2025. živimo – klimatski, energetski i ekološki – na kredit. Preciznije: ulazimo u ekološki minus, a taj dug iz godine u godinu samo raste.

Ekološki dug mjeri razliku između onoga što Zemlja može prirodno obnoviti i onoga što mi, ljudi, potrošimo. Trenutno trošimo resurse 80 posto brže nego što ih planet može regenerirati, što znači da živimo kao da imamo gotovo dva planeta na raspolaganju.

Pomicanje granica

Prema najnovijim podacima organizacije Global Footprint Network, koja izračunava dan kada Zemlja ulazi u ekološki minus i Sveučilišta York, već od 25. srpnja koristimo resurse koje planet više ne može nadoknaditi, čime dodatno povećavamo već postojeći ekološki dug, koji trenutačno od početka mjerenja 1970-ih iznosi zastrašujuće - 22 godine. Drugim riječima, i kada bismo odmah zaustavili svako daljnje prekomjerno trošenje, prirodi bi trebalo više od dva desetljeća da se oporavi.

- Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu - već sada dugujemo planetu bar 22 godine obnove, i to u savršenom scenariju u kojem zaustavljamo daljnju štetu već danas. Želimo li i dalje zvati ovaj planet svojim domom, moramo ambiciozno krenuti prema prilagodbi većoj nego ikad prije i ublažavanju počinjene štete - ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, jedne od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.

Iako je Dan ekološkog duga relativno stabilan posljednjih deset godina, i dalje svake godine dolazi sve ranije. Tijekom pandemije 2020. godine došlo je do kratkog predaha - Dan ekološkog duga tada je zabilježen tek 22. kolovoza, najkasnije u posljednjih pola stoljeća. Zatvorene tvornice, prazni gradovi i zaustavljeni promet donijeli su privremeno olakšanje planetu. No već sljedeće godine sve se vratilo na staro. U 2021. i 2022. godini datum se pomaknuo unatrag - na 29. i 28. srpnja - što znači da smo prirodne resurse iscrpili još ranije. U 2023. i 2024. godini datum je nakratko pomaknut na početak kolovoza, no ne zato što smo trošili manje, nego zbog nove metodologije i preciznijih podataka o globalnoj potrošnji.

- Za postizanje cilja UN‑ova IPCC‑a smanjenja emisija ugljikova dioksida za 43 posto do 2030. potrebno je pomaknuti Dan ekološkog duga unatrag čak 19 dana godišnje tijekom sljedećih sedam godina - upozorili su iz Global Footprint Networka 2023., kada se, zbog nove metodologije izračuna, Dan ekološkog duga pomaknuo na početak kolovoza. No trendovi pokazuju da se svijet kreće u suprotnom smjeru.

No, osim ekološke i moralne, sve više se otvara i pravna dimenzija klimatske odgovornosti. Pod snažnim pritiskom otočne države Vanuatu, Ujedinjeni narodi zatražili su od Međunarodnog suda pravde (ICJ) tumačenje ključnih pravnih pitanja vezanih uz klimatsku krizu.

Povijesni zaključak

Ono što je počelo kao studentska inicijativa pretvorilo se u povijesni trenutak: svjetska pravna elita pozvana je da razjasni što države smiju i moraju kad je riječ o zaštiti Zemljine klime. U prosincu prošle godine Palača mira u Haagu bila je pozornica nečega što su promatrači nazvali "David protiv Golijata". U ročištima bez presedana više od 100 država i međunarodnih organizacija iznijelo je svoja stajališta - najviše u povijesti Suda - a mali otoci dobili su prostor koji im inače nije dostupan u globalnim pregovorima. U povijesnom mišljenju Međunarodni sud pravde (ICJ) presudio je da države koje krše svoje klimatske obveze postupaju nezakonito i da bi najpogođenije zemlje mogle tražiti odštetu.

Sud je jednoglasno zaključio da države imaju stroge obveze zaštititi klimatski sustav i da ta zaštita mora obuhvatiti i buduće generacije. Najsporniji, ali ključni zaključak glasi: pravne posljedice mogu uključivati reparacije za štetu koju su pretrpjele ranjive države. Dokazivanje uzročno-posljedične veze je izazovno, ali - kako ističu suci - nije nemoguće.

- Klimatske promjene su hitna i egzistencijalna prijetnja - naglasio je predsjedajući sudac Yuji Iwasawa. Sud je odbacio argumente velikih onečišćivača da su postojeći klimatski sporazumi dovoljni te potvrdio da države imaju "stroge obveze" zaštititi klimatski sustav - ne samo za sadašnje nego i buduće generacije.

Ovo mišljenje dolazi u trenutku kada pregovori na političkoj razini ne daju željene rezultate, a veliki zagađivači često izbjegavaju obveze dogovorene Pariškim sporazumom. Pravna borba za klimu stoga se sve više seli u sudnice - jer klimatske promjene, kako kaže fidžijski student Vishal Prasad, koji je pokrenuo inicijativu, živimo svakodnevno.