Jednom poznatom europskom brendu dodijeljena je ovog tjedna titula "najdrskije reklamne laži" godine. Naime, alpska čokolada marke Milka u istraživanju Foodwatcha, organizacije za zaštitu prava potrošača, dobila je tu "titulu" jer su školski primjer za "shrinkflation". Slučaj je to kod kojih proizvodi ne poskupljuju pod svaku cijenu, ali im se smanjuje sadržaj uz zadržavanje iste cijene. U ovom slučaju čak trećina ispitanih glasalo je za to da se proizvođaču Milka čokolada dodijeli negativna nagrada "Goldener Windbeutel" (Windbeutel je vrsta slastice, no u doslovnom prijevodu znači "vrećica zraka/vjetra").

Mondelez je cijenu Alpske čokolade Milka povisio s 1,49 na 1,99 te je kratko nakon toga težinu čokolade smanjio sa 100 na 90 grama.

Istodobno, u Hrvatskoj se inflacija ne stišava - ljeto i "razmahivanje" turističke sezone opet je ubrzalo inflaciju koja je u lipnju, drugi mjesec zaredom, porasla na 3,7 posto, u svibnju je iznosila 3,5 posto. Naime, rezultat je to rasta cijena hrane, piće, usluga, ali i energenata. Nažalost, Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom na godišnjoj razini. Veću stopu od Hrvatske u lipnju su imale samo Estonija (5,2 posto) i Slovačka (4,6 posto).

Ovo su ujedno teme kojima se često bavi Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (SDP/S&D) koja je i sama provela istraživanje - više od pedeset posto građana (preciznije 56,4 posto) Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete. Borzan je inicirala i saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o visokim cijenama diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi.

- Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU-a smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu deset jaja u Poljskoj, prije četiri godine ste mogli kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto u posljednje četiri godine. U baltičkim zemljama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto - istaknula je Borzan.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije upozorili su da, unatoč padu inflacije, cijene hrane i dalje ostaju visoke.

- Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe "deru kožu s leđa" građana. Tijekom saslušanja mnogi su upozorili na prehrambene multinacionalne kompanije, od kojih svega 11 kontrolira većinu tržišta. Riječ je o kompanijama poput Nestléa, Unilevera, P&G-a, PepsiCo ili Marsa, koje pokrivaju stotine poznatih brendova, a da toga nismo ni svjesni. One ne određuju samo cijene, već i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena - upozorava hrvatska europarlamentarka.

Primjerice, proizvođač spomenute Milke povećanje cijene obrazložio je povećanjem cijena kakaa na svjetskom tržištu, kao i ostalih čimbenika koji utječu na konačnu cijenu proizvoda. Borzan i sama navodi neke primjere.

- Boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1,89 eura, dok u Luksemburgu, zbog teritorijalnih ograničenja, ista ta boca košta 2,89 eura. U istočnoj Europi, unatoč znatno nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu - upozorila je Borzan.

Novi europski zakon koji bi trebao smanjiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se kako takva ograničenja potrošače u Europskoj uniji godišnje stoje oko 19 milijardi eura.