epa11875514 US President Donald Trump (L) greets Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu (R) as he arrives for a bilateral meeting with the president outside the West Wing of the White House in Washington, DC 04 February 2025. The two are expected to discuss plans for a cease-fire in Gaza. It is President Trump's first meeting at the White House with a world leader since he returned to the White House. EPA/JIM LO SCALZO
EPA
8.7.2025., 7:18
BOLJA BUDUĆNOST

Trump i Netanyahu razgovarali o Iranu, Gazi i mogućem preseljenju Palestinaca

Američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastali su se u ponedjeljak u Bijeloj kući, gdje su razgovarali o naporima za prekid vatre u Gazi, pregovorima s Iranom i inicijativi za preseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Na početku radne večere s američkim i izraelskim dužnosnicima, Netanyahu je izjavio da SAD i Izrael zajedno s drugim državama razmatraju mogućnosti preseljenja Palestinaca iz Gaze u susjedne zemlje, kako bi im se omogućila "bolja budućnost". Poručio je da oni koji žele ostati mogu ostati, ali oni koji žele otići trebali bi imati tu mogućnost.

"Mislim da smo blizu pronalaska nekoliko zemalja", rekao je Netanyahu, ne navodeći koje bi države bile spremne prihvatiti Palestince.

Trump je potvrdio da SAD surađuje sa susjedima Izraela na tom pitanju, istaknuvši da pokazuju suradnju.

Sastanak u Washingtonu održan je dok izraelski dužnosnici, uz posredovanje SAD-a, pregovaraju s Hamasom o prekidu vatre i puštanju preostalih izraelskih talaca. Prije dolaska u SAD, Netanyahu je izjavio da bi razgovori s Trumpom mogli pomoći naporima koji se trenutačno vode u Dohi, glavnom gradu Katara.

Trump je također izjavio da je njegova administracija dogovorila izravne razgovore s Iranom koji bi se trebali održati "tijekom idućeg tjedna", nakon što je Teheran pretrpio velike gubitke u nedavnom sukobu. Dodao je kako bi želio ukinuti sankcije Iranu "u pravom trenutku".

Drugi dan katarskih pregovora u ponedjeljak obilježen je nastavkom neizravnih razgovora izraelskih i palestinskih predstavnika. Palestinski izvori tvrde da je glavna prepreka izraelsko odbijanje da dopusti slobodan i siguran ulaz humanitarne pomoći u Gazu.

Američki prijedlog predviđa postupno oslobađanje talaca, povlačenje izraelskih postrojbi iz dijelova Gaze te konačne razgovore o okončanju rata.  Trump je prošlog tjedna rekao da će biti "vrlo odlučan" u zahtjevu za postizanje dogovora o Gazi te da i Netanyahu želi okončati rat. 

Trump i Netanyahu susreli su se treći put otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost u siječnju. Umjesto tradicionalnog sastanka u Ovalnom uredu, večera je održana u Plavoj sobi Bijele kuće. Tijekom susreta, Netanyahu je Trumpu predao pismo kojim ga je, kako je rekao, nominirao za Nobelovu nagradu za mir. 

Rat u Gazi traje od listopada 2023., kada je Hamas napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 251 taoca. Više od 57.000 Palestinaca poginulo je u izraelskim napadima, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi. Oko pola milijuna ljudi nalazi se u opasnosti od gladi, navodi UN.

Trump uvodi više carine za 14 zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, BiH i Srbiju

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će od 1. kolovoza početi primjenjivati ​​znatno više carine na uvoznu robu iz nekoliko zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju, ali i manjih poput Bosne i Srbije, označavajući novu fazu u trgovinskom ratu koji je pokrenuo u travnju.

Pisma s najavom viših carina do sada je primilo 14 zemalja, uključujući manje izvoznike poput Srbije, Tajlanda i Tunisa. U pismima se navodi da će sve carine koje druge zemlje uvedu biti dodane na već postojeću američku carinu od 25 posto.

"Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti svoje carine, tada će se, bez obzira na iznos za koji ih odlučite povisiti, to dodati na 25 posto koje naplaćujemo", poručio je Trump u pismima Japanu i Južnoj Koreji, objavljenima na njegovoj platformi Truth Social.

Najavio je da će od 1. kolovoza uvesti carine od 25 posto na robu iz Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike te Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland te 40 posto na Laos i Mjanmar.

Za Japan i Južnu Koreju carine ostaju na razini od 25 posto, pri čemu je za Japan najavljena stopa 1 postotni bod viša od one objavljene 2. travnja. Ove nove mjere neće se kombinirati s prethodno uvedenim sektorskim carinama, poput onih na automobile, čelik i aluminij.

Rok za pregovore produljen

Trump je u ponedjeljak potpisao izvršnu uredbu kojom je rok za pregovore produljen do 1. kolovoza. Do sada su postignuta samo dva sporazuma, s Velikom Britanijom i Vijetnamom, dok ostale zemlje pokušavaju izbjeći najavljeno povećanje carina.

Japansko ministarstvo industrije priopćilo je da će u preostalom razdoblju ubrzati pregovore. Južna Koreja također planira intenzivirati razgovore sa SAD-om.

Potpredsjednica Instituta za politiku Azijskog društva Wendy Cutler, rekla je da su vijesti razočaravajuće, ali da još uvijek postoji prostor za napredak u pregovorima.

Utjecaj na tržišta

Najava viših carina uzrokovala je pad američkih dionica. Indeks S&P 500 zatvorio je s padom od oko 0,8 posto, što je njegov najveći dnevni gubitak u tri tjedna. Dionice japanskih automobilskih tvrtki uvrštenih na američku burzu također su pale, Toyota Motor 4 posto, a Honda Motor 3,9 posto. 

Europska unija zasad neće dobiti pismo s najavom viših carina, potvrdili su izvori iz EU-a. Cilj je postići trgovinski dogovor sa SAD-om do 9. srpnja, nakon, kako je rečeno, "dobre razmjene mišljenja" između Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Trump je također zaprijetio carinama od 17 posto na europski izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda. Uz to, čelnicima zemalja u razvoju okupljenih u skupini BRICS, koji se sastaju u Brazilu, zaprijetio je dodatnom carinom od 10 posto ako usvoje "antiameričku" politiku. U toj su skupini Brazil, Rusija, Indija, Kina i druge zemlje.