Američki napad na Iran izaziva snažne geopolitičke potrese, a može izazvati i ekonomske, posebno zbog strateške važnosti Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte, pa svaki ozbiljniji sukob u njegovoj blizini odmah potiče nervozu na tržištima energije zbog njegova mogućeg zatvaranja ili bar prekida u redovitoj opskrbi, što automatski rezultira rastom cijena sirove nafte. Upozorava na to neovisni ekonomist i konzutant dr. sc. Petar Vušković iz Centra za javne politike i ekonomske analize te poručuje: “Natočite gorivo, nafta će poskupjeti. Ako se kriza nastavi, cijena može ići iznad 100 dolara za barel nafte.”

Kašnjenje pošiljki

Jedna od najvećih autoklubova u Europi, njemački ADAC, već je savjetovao vozače da što prije natoče gorivo jer se očekuje njegovo poskupljenje. Toga se pribojavaju i u Europskoj komisiji, koja je u ponedjeljak upozorila Iran da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca bilo iznimno opasno i ne bi bilo dobro ni za koga. Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom, najvažniji je svjetski prolaz za transport nafte, širok samo 33 kilometra, a kroz njega prolazi oko 20 posto globalne potražnje nafte, ali i plina, ili 18 milijuna barela nafte i kondenzata dnevno. No ako bi Iran zatvorio taj tjesnac, onemogućio bi vlasiti izvoz nafte i plina, podsjećaju analitičari i navode da će utjecaj krize na cijene nafte ovisiti o tome kako će Iran odgovoriti na napade, ali i o daljnjim potezima SAD-a, te o tome hoće li i kada biti postignut prekid vatre. Cijene su već tijekom prvih izraelskih napada porasle s oko 70 dolara po barelu na 77 dolara, u petak, 13. lipnja, kada su tržišta već uračunavala rizike za opskrbu, no u ponedjeljak su ipak skliznule ispod razine od 77 dolara.

EPA

Nafta bi kratkoročno mogla poskupjeti čak i ako tankeri budu normalno putovali Hormuškim tjesnacem, objasnio je Ole Hansen, analitičar Saxo Banke, s obzirom na to da je sama prijetnja ometanjem plovidbe dovoljna da pošiljke kasne. Budući da nije jasno kako bi se sukob mogao razvijati, cijene nafte će, kažu analitičari, vjerojatno biti nestabilne u bliskoj budućnosti.

Rast cijena nafte, ističe Vušković, gotovo se neizbježno prelijeva na inflaciju, kako u Sjedinjenim Državama tako i u Europskoj uniji.

“Iako su te ekonomije strukturno različite, obje su još uvijek vrlo osjetljive na cijene energije. U SAD-u, gdje je nafta ključna za funkcioniranje transportnog sektora i osobne mobilnosti, porast cijena goriva brzo se osjeti u troškovima života. U EU-u je situacija dodatno složena zbog veće ovisnosti o uvozu energije te slabije integriranih energetskih tržišta, pa inflacijski pritisci mogu biti još izraženiji. U idućem razdoblju u Hrvatskoj će se početi pričati o ‘uvezenoj inflaciji’”, napominje Vušković.

Traženje sigurnosti

I na početku ruske agresije na Ukrajinu došlo je najprije do energetske krize, jer se Europska unija prestala opskbljivati jeftinom ruskom naftom i plinom, a počela uvoziti skuplji američki plin, što se na kraju prelilo na inflaciju, koja još uvijek traje. No, paradoksalno, navodi Vušković, upravo bi se Rusija u ovom sukobu mogla naći kao kratkoročni pobjednik.

“Njoj odgovara bilo kakvo odvraćanje od rusko-ukrajinskog rata. Kao velikom izvozniku fosilnih goriva, svaka globalna kriza koja diže cijene nafte i plina povećava i njezine prihode, unatoč sankcijama zapadnih tržišta. Visoke cijene kompenziraju dio gubitaka zbog trgovinskih restrikcija. Moguće je da će i Iran pronaći tržište u Rusiji, ako se nastave napadi na njegove naftne i plinske rezerve”, kaže Vušković.

Bloombergovi analitičari procjenjuju da bi u najgorem scenariju, ako bi Hormuški tjesnac bio zatvoren, cijena sirove nafte mogla skočiti i iznad 130 dolara po barelu, što bi pogodilo svjetski rast i povisilo cijene namirnica.

Što se tržišta kapitala tiče, navodi dalje Vušković, burze na takve događaje reagiraju vrlo predvidljivo – povlačenjem iz rizične imovine i traženjem sigurnosti.

“Dionička tržišta bilježe padove jer investitori zaziru od neizvjesnosti koju ratovi nose, posebno ako postoji mogućnost da se sukob proširi na širi Bliski istok. Istovremeno, jačaju cijene nafte i zlata, a skok se bilježi i u sektorima poput obrambene industrije. Cjelokupna reakcija ovisi o trajanju i intenzitetu sukoba, ali u samom početku burze reflektiraju ono što tržišta najviše ne vole – nepredvidljivost i rizik”, poručuje Vušković.

Pritom su pale azijske burze, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, odnosno zbog mogućeg širenja sukoba u toj regiji. Upravo zbog toga avioprijevoznici razmatraju obustavu letova na Bliskom istoku, jer je sukob već prekinuo tamošnje glavne zračne rute. n