Nakon sada već više od četiri mjeseca otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, iz njegove su se administracije ovih dana prvi put mogle čuti izjave, prilično neodređene, ali iz kojih bi se ipak mogla nazrijeti njegova politika prema zapadnom Balkanu, a osobito prema BiH.

Naime, u Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, održava se zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a u sklopu koje je održana i panel-rasprava u povodu 30. godišnjice potpisivanja mirovnog sporazuma u tom gradu kojim je bio okončan rat u BiH. Zamjenik američkog ministra vanjskih poslova Christopher Landau tom je prilikom izjavio da "administracija Donalda Trumpa želi da se stanje u BiH stabilizira", te da je "spremna surađivati sa svima koji su spremni na tome raditi".

- No nećemo podupirati ciljeve koji su nerealni. Potpisivanje Dejtonskog sporazuma bilo je herojski i važan čin koji je okončao rat. Kao i većina sličnih sporazuma on je bio pokušaj kompromisa, pri čemu nitko ne dobije sve što želi. Od samog početka SAD je svoj cilj sažeo kao sporazum koji je, citiram - jasan, ograničen i dostižan. Nastavit ćemo podupirati mir i stabilnost i raditi s ljudima u BiH ako je to poželjno, no sada na drukčijim osnovama u usporedbi s onim što je bilo na djelu u proteklim godinama. SAD je sada spreman saslušati i surađivati sa svim pogođenim stranama, no to ne znači kako će podilaziti nerealnim prijedlozima. Sporazumi moraju biti čvrsti da bi se održali, no morate biti fleksibilni da biste se prilagodili promjenjivim vremenima. Da budem jasan - SAD ne nudi neograničena sredstva za nedefinirane, neizvjesne ili nerealne ciljeve. To je na tragu novog američkog pristupa globalnim pitanjima koji se svodi na suradnju s onima koji žele praktična i realistična rješenja. Takvi sporazumi moraju biti fleksibilni i trajni, i podrazumijevati suglasnost i konsenzus svih strana na terenu. Oni moraju odražavati regionalne uvjete i stvarnost, a ne biti jednostavno idealizirana i apstraktna nametanja - rekao je Landau.

Iako je ovo prilično neodređena pozicija, ona ipak dosta odudara od politike koju je prema BiH vodila prethodna američka administracija koja je inzistirala na stvaranju građanske unitarne države u kojoj bi se glasalo po modelu jedan čovjek jedan glas. S takvim rješenjima nisu se slagali BiH Srbi, ali ih nisu podržavali ni Hrvati, koji se boje da bi se na taj način stvorila centralistička država kojom bi kao najbrojniji narod dominirali Bošnjaci.

S Landauom se u Daytonu susreo i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Naglasili smo potrebu očuvanja ustavne ravnoteže BiH i odbacivanja svakog secesionizma i hegemonističkog centralizma. Jedini održivi put naprijed je potpuna jednakopravnost i zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda jer se bez toga ne može ostvariti trajan mir i stabilnost - rekao je Gordan Grlić Radman. Dodao je i da Hrvatska iskazuje trajnu podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu. Dva su političara razgovarala i o odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država i "potvrdila snagu i dubinu američko-hrvatskog partnerstva".

Na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u sudjeluje i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Iz Vlade je najavljeno kako će hrvatski premijer u ponedjeljak imati i bilateralni susret s Markom Rutteom, glavnim tajnikom NATO-a.
Z. Crnčec n