Svjetski vojni izdaci dosegnuli su 2,72 bilijuna dolara u 2024., što je povećanje od 9,4 posto u odnosu na 2023. i najveći godišnji porast barem od kraja Hladnog rata, prema izvješću koje je u ponedjeljak objavio vodeći think tank za sukobe.

Povećane geopolitičke napetosti rezultirale su povećanjem vojnih izdataka u svim svjetskim regijama, s posebno brzim rastom u Europi i na Bliskom istoku, pokazali su podaci Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).

„Više od 100 zemalja diljem svijeta povećalo je svoju vojnu potrošnju u 2024. godini“, rekao je SIPRI. „Kako vlade sve više daju prioritet vojnoj sigurnosti, često na štetu drugih proračunskih područja, ekonomski i društveni kompromisi mogli bi značajno utjecati na društva u godinama koje dolaze“, rekao je.

Rat u Ukrajini i sumnje u američku predanost NATO-u rezultirali su porastom vojne potrošnje u Europi (uključujući Rusiju) za 17 posto, čime je europska vojna potrošnja premašila razinu zabilježenu na kraju Hladnog rata.

Ruski vojni izdaci dosegli su procijenjenih 149 milijardi dolara u 2024., što je povećanje od 38 posto u odnosu na 2023. i dvostruko više u odnosu na 2015. To predstavlja 7,1 posto ruskog BDP-a i 19 posto svih državnih izdataka.

Ukupni vojni izdaci Ukrajine porasli su za 2,9 posto i dosegnuli 64,7 milijardi dolara, što iznosi 43 posto ruskih izdataka. S 34 posto BDP-a, Ukrajina je imala najveće vojno opterećenje od svih zemalja u 2024. godini.

„Ukrajina trenutno sve svoje porezne prihode daje svojoj vojsci“, rekao je SIPRI. „U tako ograničenom fiskalnom prostoru, Ukrajini će biti teško nastaviti povećavati svoju vojnu potrošnju.“

Vojna potrošnja SAD-a porasla je za 5,7 posto i dosegla 997 milijardi dolara, što čini 66 posto ukupne potrošnje NATO-a i 37 posto svjetske vojne potrošnje u 2024.