epa12054592 Members of the public line up to pay their respects to Pope Francis as he lies in state inside the Saint Peter's Basilica, in Vatican City, 25 April 2025. Faithful and well-wishers will be able to pay their respects to Pope Francis, who died on 21 April 2025, aged 88, until his funeral on 26 April. EPA/ANGELO CARCONI
EPA
25.4.2025., 20:00
EMOCIJE, SUZE I MOLITVA

250.000 ljudi odalo počast papi Franji uoči pečaćenja lijesa

“Čekamo satima i satima, ali ne osjećamo umor, ne osjećamo glad, ne osjećamo žeđ”

Više od 100.000 ljudi ušlo je u petak u baziliku sv. Petra kako bi odali počast papi Franji i obišli njegov otvoreni lijes u posljednjim satima prije pogreba u subotu.

Ubrzo nakon 19 sati Vatikan je prekinuo televizijski prijenos posjeta koji je gotovo neprekidno trajao, prije privatne ceremonije pečaćenja lijesa.

Oko 250.000 ljudi iz cijelog svijeta oprostilo se od Franje otkako je njegovo tijelo u srijedu doneseno u baziliku sv. Petra, priopćio je Vatikan.

Dugi redovi pružali su se oko Trga sv. Petra i okolnih cesta cijeli petak. Neki su satima čekali priliku da provedu nekoliko minuta u bazilici i odaju počast papi.

Službeni sažetak Franjinog papinstva, napisan na latinskom, stavljen je u njegov lijes. U njemu je opisan kao "voljeni i jednostavni pastir" koji je ostavio "divno svjedočanstvo čovječanstva, svetog života i univerzalnog očinstva".

Na pogrebu u subotu očekuje se pedesetak šefova država i desetak monarha.

Tisuće vjernika se pomolile uz odar

Nepregledni redovi vjernika u petak su se nastavili slijevati u baziliku sv. Petra posljednjeg dana oproštaja od pape Franje, prije njegova pogreba u subotu. U noći na petak bazilika je iznova svoja vrata zatvorila kratko - samo tri sata, između 2.30 i 5.30.

U isto vrijeme, kako se broj posjetitelja povećavao, tako su pojačavane mjere sigurnosti oko bazilike sv. Marije Velike, gdje će biti posljednje počivalište pape Franje, javila je agencija Anadolu. Naime, nakon pogreba koji će se održati u subotu u 10 sati u bazilici sv. Petra, lijes pape Franje bit će prenesen u crkvu sv. Marije Velike, jedne od četiri papinske bazilike u Rimu, gdje će biti pokopan u niši između Pavlinske kapele i Sforzine kapele, u lijevom brodu. Na nadgrobnom spomeniku, prema Franjinoj izričitoj želji, bit će samo riječ "Franciscus". Lijes će biti postavljen u golu zemlju, kao znak poniznosti i jednostavnosti. Bergoglio će tako biti prvi papa u više od 120 godina koji će biti pokopan izvan crkve sv. Petra. Posljednji koji nije pokopan u bazilici sv. Petra bio je Lav XIII., koji je davne 1903. godine pokopan u bazilici sv. Ivana Lateranskog.

Srce koje osjeća potrebe i boli

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša izjavio je kako papa Franjo nije primio samo papinsku službu nego i poslanje da u Božje ime predvodi njegov narod stazama spasenja, što je činio srcem koje osjeća potrebe i boli ljudi te koje se nije ustezalo plakati s onima koje su svi zaboravili. Kutleša je to rekao na misi zadušnici za papu Franju u Bogoslužnom prostoru blaženoga Alojzija Stepica u Zagrebu dodavši kako se smrt ne promatra kao kraj, nego kao prijelaz u kojem zemlja i nebo progovaraju istim jezikom vječne ljubavi. Naglasio je kako je papa Franjo sve to činio snagom Kristova srca pozivajući na suosjećanje i šutnju u kojoj progovara Bog na molitvu koja prihvaća rane svijeta i preobražava ih novom nadom. Papinu duhovnu oporuku vidi u njegovoj enciklici “O Božanskoj i ljudskoj ljubavi Srca Isusova”. Taj dokument najautentičnije progovara o papi Franji i o njegovu poslanju, napomenuo je. “Vjerovao je da samo ono što dolazi iz srca može dotaknuti ljudska srca”, rekao je Kutleša. H

Uz sedam papa

Prema predaji, većina papa pokopana je u vatikanskim špiljama, ali bazilika sv. Marije Velike s vremenom je primila posmrtne ostatke sedam papa: Honorija III. (1227.), Nikole IV. (1292.), Pija V. (1572.), Siksta V. (1590.), Klementa VIII. (1605.), Pavla V. (1621.) i Klementa IX. (1669.). Od subote će se tu, uz grobnice spomenutih sedam papa, nalaziti i ona pape Franje, uronjena u evokativnu atmosferu te obogaćena elementima dodanim tijekom godina, ali koja čuva izvornu paleokršćansku strukturu. Svaki kutak te bazilike podsjeća na pobožnost, povijest i umjetnost: od Pavlinske kapele do Sikstinske kapele, od mozaika apside iz 5. stoljeća do kasetiranog stropa pozlaćenog zlatom iz Amerike, koje su donirali katolički kraljevi Španjolske. Bazilika sv. Marije Velike izgrađena je na izvornoj crkvi od koje ništa nije ostalo, a koja datira iz 2.-3. stoljeća poslije Krista, a poznata je po kultu Čuda snijega. Predaja kaže da je sama Madona naznačila mjesto gdje će se kapela graditi, čudesnim snježnim padalinama sredinom kolovoza, nakon što se u snu ukazala patriciju Giovanniju i papi Liberiju. Od tada se svake godine 5. kolovoza čudo obilježava kaskadom bijelih latica koje padaju s kasetiranog stropa bazilike.

DIO CEREMONIJE VODI I SPORNI MAHONY

Američki kardinal Roger Mahony (89), umirovljeni nadbiskup Los Angelesa, koji je optužen za zataškavanje seksualnog zlostavljanja među svećenicima, dobio je službenu ulogu u ceremonijama zatvaranja lijesa pape Franje te njegova pokopa. On će biti dio skupine od devet kardinala te nekoliko svećenika i biskupa koji će sudjelovati u obredima. Mahony se umirovio kao nadbiskup 2011., a 2013. razriješen je svih službenih dužnosti u nadbiskupiji Los Angelesa, premda nije specificirano kojih točno. Međutim, naveden je kao sudionik ceremonija kao “kardinal prezbiter”, što je položaj unutar Kardinalskog zbora. On zauzima visoku poziciju među kardinalima prezbiterima jer je jedan od onih s najduljim stažem. Glasnogovornik Sv. Stolice kaže da sudjeluje zato što je on trenutno najviši dostupan kardinal prezbiter koji može biti dio toga - drugi nisu u mogućnosti.

S puno štovanja i tuge za običnom puku iznimno dragog papu, u tom se ambijentu slijevala kolona ljudi koja je osjećala da je papa Franjo imao mnogo toga zajedničkog s njima. Tisuće ljudi odavale su posljednju počast pokojnom papi Franji, čekajući satima kako bi se pomolile uz njegov odar i prošle pokraj lijesa, nadajući se da će to uspjeti prije nego što se vrata zatvore. Najprije su svi morali proći sigurnosni pregled, pa tek onda ući na Trg svetog Petra i žuriti kako bi stigli odati počast Papi, gdje mnoge obuzimaju emocije i krenu suze. "Noć je najintimniji trenutak, uvijek se noću Gospodin očituje. Bilo je vrlo dirljivo", rekla je za AFP Nicoletta Tomassetti, 60-godišnja Talijanka koja je obišla Papin odar. U petak, tijekom dana, Vatikan je priopćio kako se do tada 130.000 ljudi iz cijelog svijeta osobno oprostilo od Pape. Brat Wando, 40-godišnji kapucinski redovnik iz Brazila, kazao je: "Čekamo satima i satima, ali ne osjećamo umor, ne osjećamo glad, ne osjećamo žeđ", potvrđujući iznimnu povezanost s dosadašnjim Svetim Ocem. Nakon što su mu mnogi na taj način odali počast, lijes je zatvoren, a kardinal kamerlenogo Kevin Farrell, koji vodi poslove Vatikana do izbora novog pape, predvodio je "obred pečaćenja lijesa".

Stiže i Biden

Potvrđeno je da će i bivši američki predsjednik Joe Biden u subotu sa svojom suprugom Jill nazočiti pogrebu pape Franje. Bračni par na pogreb će otputovati samostalno, a ne zrakoplovom predsjednika Donalda Trumpa, koji će također biti u Vatikanu. Joe Biden, inače katolik, redovito je izražavao privrženost i divljenje prema papi Franji, s kojim je imao nekoliko službenih i privatnih razgovora i čiju je sliku držao u Ovalnom uredu. Biden je planirao posjetiti Vatikan na kraju svojeg mandata u siječnju kako bi Papi uručio Predsjedničko odličje slobode, najprestižnije američko civilno odličje, ali morao je odustati od putovanja zbog požara u Los Angelesu.

MOŽE LI SVIJET PRIHVATITI AFRIČKOG PAPU?

Papa Viktor I., koji je bio na čelu Crkve od 189. do 199. godine, bio je iz sjeverne Afrike. Na Crnom kontinentu katoličanstvo nastavlja cvjetati, a stanovništvo rasti dok Europa postaje sve sekularnija. Ponovo je na stolu pitanje o tome je li Crkva spremna na prvog papu crnca u modernoj povijesti. Unatoč određenoj otvorenosti papa Franjo pažljivo je balansirao između umjerene retorike i implementacije konkretnih reformi u Crkvi. To bi, prema profesorici religiologije Cristini Traini sa sveučilišta Fordham, moglo ostaviti otvorena vrata za afričke kandidate koje se kritiziralo zbog konzervativnih svjetonazora. “Bilo bi gotovo nemoguće zamisliti da svijet prihvaća afričkog papu, a da nije bilo prethodne tranzicije s papom Franjom”, rekla je Traina. H

Procjena talijanske agencije za civilnu zaštitu jest da će ovaj vikend u Rim stići nekoliko stotina tisuća ljudi. Stoga su jake mjere sigurnosti, s tisućama volontera i policajaca na tom području, sustavom protiv dronova, snajperistima na krovovima i borbenim zrakoplovima spremnim za polijetanje sasvim razumljive. Konklava za izbor novog pape vjerojatno neće početi prije 6. svibnja, a u međuvremenu će se kardinali koji su preuzeli privremeno upravljanje Katoličkom Crkvom svakodnevno sastajati na općim kongregacijama.