Ispraćaj pape Franje održat će se u subotu na Trgu svetog Petra, odlučili su kardinali u utorak. Na ceremoniju će pristići mnogi svjetski čelnici, ali neće biti ruskog predsjednika.

Nakon mise, koja će započeti u 10 sati po lokalnom vremenu, lijes će biti prevezen u baziliku svete Marije Velike u središtu Rima, gdje će Papa biti pokopan u skladu sa svojim željama.

Franjo (88) je umro u ponedjeljak od moždanog udara i srčanog zatajenja. Ranije ove godine proveo je pet tjedana u bolnici zbog dvostruke upale pluća. Prije smrti se činilo da se oporavlja, pa se u nedjelju, na Uskrs, pojavio na Trgu svetog Petra.

Vatikan je u utorak priopćio da je smrt nastupila brzo te da Franjo nije patio. 

Pozlilo mu je oko 5 sati i 30 minuta u ponedjeljak, a nešto više od sat vremena kasnije mahnuo je medicinskom bratu Massimilianu Strappetiju koji je u proteklom razdoblju bio uz njega. Potom je pao u komu te umro u 7 sati i 35 minuta. 

Vatikan je u utorak objavio prve fotografije Franje u drvenom lijesu u domu svete Marte gdje je živio tijekom 12 godina papinstva. Njegovo tijelo će u srijedu u 9 ujutro procesijom predvođenom kardinalima biti preneseno u baziliku svetog Petra gdje će se vjernicima omogućiti da odaju počast prvom latinoameričkom papi u povijesti. 

Ispraćaj će se održati na Trgu svetog Petra, pred Bazilikom, u subotu u 10 sati, a predvodit će ga 91-godišnji dekan kardinalskog zbora Giovanni Battista Re. 

Na sprovodu Trump, Zelenskij, čelnici EU-a, ali ne i Putin

Američki predsjednik Donald Trump, često u sukobu s papom po pitanju imigranata, najavio je da će on i supruga Melanija stići u Rim na papin pogreb. 

Dolazak su najavili i predsjednik Franjine domovine Argentine Javier Milei, francuski predsjednik Emmanuel Macron, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. 

Dolazak su najavili i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, kao i odlazeći njemački socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz, uz predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera. 

Kremlj je pak priopćio da u Vatikan neće doći ruski predsjednik Vladimir Putin. 

"Ne, predsjednik nema takve planove", odgovorio je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov na pitanje o mogućem putovanju na sprovod pape.

Sveta Marija Velika

Papa Franjo oporučno je poželio da bude pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike, izvan vatikanskih zidina. Zatražio da bude pokopan na jednostavan način, u drvenom lijesu u goloj zemlji i da njegovo počivalište nosi samo natpis njegovog papinskog imena na latinskom: Franciscus.

Bazilika sv. Marije Velike impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima, otprilike četiri kilometra udaljena od Vatikana, u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa, ali nijednog u posljednja tri stoljeća. 

Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.

Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz štovanje Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo, meditirao je u bazilici, koja je službeno ekstrateritorijalni dio Vatikana.

Današnja crkva, jedna od četiriju papinskih bazilika u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu. Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.

Franjin grob bit će smješten između kapelice Paolina (Salus Populi Romani) i kapelice Sforza.