
Papa Franjo zatražio je da na njegovu počivalištu stoji samo natpis: Franciscus
Posljednje riječi Svetog Oca bile su zahvala njegovu zdravstvenom asistentu
Vatikan je u utorak objavio da će javnost moći odati počast papi Franji, koji je preminuo u ponedjeljak u Rimu u 89. godini, u bazilici svetog Petra u Vatikanu od srijede do petka. Katolički vjernici i šira javnost moći će odavati počast u srijedu od 11 sati do ponoći, od 7 do ponoći u četvrtak i od 7 do 19 sati u petak. Posljednji ispraćaj pape Franje bit će u subotu, 26. travnja.
Izvan Vatikana
Tijelo pape Franje (88), koji je umro u ponedjeljak od moždanog udara i zatajenja srca, do izlaganja u bazilici svetog Petra bilo je položeno u lijes u kapeli Doma svete Marte, gdje je i živio tijekom svog pontifikata koji je trajao skoro punih 12 godina. Njegovo će tijelo procesijom predvođenom kardinalima biti preneseno u baziliku svetog Petra, gdje će se vjernicima omogućiti da odaju počast prvom latinoameričkom papi u povijesti.
Vatikan je objavio i da će se ispraćaj pape Franje održati u subotu u 10 sati na Trgu svetog Petra, pred bazilikom svetog Petra. Misu na ispraćaju predvodit će 91-godišnji dekan kardinalskog zbora Giovanni Battista Re. Nakon mise lijes će biti prevezen iz bazilike svetog Petra u baziliku svete Marije Velike u središtu Rima, gdje će Papa biti pokopan u skladu sa svojim željama.
Papa Franjo oporučno je poželio da bude pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike, izvan vatikanskih zidina. Zatražio je da bude pokopan na jednostavan način, u drvenom lijesu u goloj zemlji i da njegovo počivalište nosi samo natpis njegova papinskog imena na latinskom: Franciscus.
Bazilika sv. Marije Velike impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima, otprilike četiri kilometra udaljena od Vatikana, u kojoj se već nalaze grobnice sedam papa, ali nijednog u posljednja tri stoljeća. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra. Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz štovanje Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo meditirao je u bazilici, koja je službeno ekstrateritorijalni dio Vatikana.
Današnja crkva, jedna od četiri papinske bazilike u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu. Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima. Franjin grob bit će smješten između kapelice Paolina (Salus Populi Romani) i kapelice Sforza.
Vatikan je u utorak objavio prve fotografije Franje u drvenom lijesu u Domu svete Marte, gdje je živio tijekom 12 godina papinstva.
Svoj dolazak na posljednji ispraćaj pape Franje najavili su brojni svjetski državnici, među kojima će biti i američki predsjednik Donald Trump, koji će u Rim doći zajedno sa suprugom Melanijom. Sam Trump nije se baš previše slagao s pokojnim papom Franjom kada je bila riječ o imigrantima i njihovim problemima. Svoj dolazak najavili su i predsjednik Franjine domovine Argentine Javier Milei, francuski predsjednik Emmanuel Macron, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva te ukrajinski Volodimir Zelenski. Dolazak su najavili i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, kao i odlazeći njemački socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz, s kojim će biti i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeiera. Na posljednjem ispraćaju pape Franje neće biti ruski predsjednik Vladimir Putin.
- Ne, predsjednik nema takve planove - odgovorio je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov na pitanje o mogućem putovanju na Papin pogreb.
Vatikan je objavio da su posljednje riječi pape Franje u ponedjeljak bile zahvala njegovu zdravstvenom asistentu koji mu je pomogao da dan prije, na Uskrs, iz papamobila pozdravi vjernike na Trgu svetog Petra.
Dan žalosti
- Hvala ti što si me doveo na trg - rekao je Franjo Massimilianu Strappettiju, koji je u proteklom razdoblju pružao Papi 24-satnu njegu. Ranije ove godine proveo je pet tjedana u bolnici zbog dvostruke upale pluća, no vratio se u Vatikan prije gotovo mjesec dana te se činilo da se oporavlja. Posljednje dane proveo je radeći, suprotno savjetima liječnika, koji su ga uputili da se odmara bar dva mjeseca kako bi se njegovo tijelo oporavilo. U nedjelju, na Uskrs, na Trgu svetog Petra dočekalo ga je oko 35 tisuća vjernika. Papa je sjedio na povišenoj stolici u stražnjem dijelu papamobila. Vjernici su uzvikivali: "Viva il Papa" (živio Papa), a njegovo vozilo nekoliko je puta stalo kako bi Franjo mogao blagosloviti bebe koje su mu donosili pomoćnici. Ostatak nedjelje Papa je proveo uobičajeno, imao je "mirnu večer". Prvi znakovi pogoršanja zdravlja dogodili su se u 5.30 u ponedjeljak ujutro.
- Nešto više od sat vremena kasnije, gestikulirajući oproštaj rukom Strappettiju, Papa je pao u komu. Nije patio te se sve dogodilo veoma brzo - piše u službenom priopćenju Vatikana, te se dodaje da je papa Franjo umro nakon što je "ponovno, nakon dugo vremena, prigrlio ljude".
U povodu smrti pape Franje Vlada je na telefonskoj sjednici odlučila proglasiti subotu, 26. travnja, Danom žalosti u Republici Hrvatskoj. Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost. Na Dan žalosti, od 7 do 19 sati, ne mogu se održavati zabavne priredbe. Pravne osobe koje obavljaju televizijsku i radijsku djelatnost svoje će programe prilagoditi obilježavanju Dana žalosti, osobito tako što će emitirati programe koji po svojoj naravi odgovaraju obilježavanju tog dana.
Premijer Andrej Plenković bio je jedan od posljednjih političkih čelnika koji su vidjeli živog papu Franju. S obitelji je na Uskrs posjetio Rim i susreo se s Papom nakon mise koja je održana na Trgu svetog Petra. "Taj se susret dogodio na inicijativu protokola Vatikana. Bili smo privatno i nismo ga htjeli opterećivati. Poziv smo sa zadovoljstvom prihvatili. To govorim zbog groznih komentara na mrežama, koji u Hrvatskoj inače poprimaju besramne razmjere", rekao je Plenković novinarima.