epa12045995 A handout photo made available by Vatican Media shows Cardinal Kevin Joseph Farrell next to Pope Francis' body during the Rite of the Confirmation of the Pontiff's Death at the Chapel of Santa Marta in Vatican City, 21 April 2025. Pope Francis died on 21 April 2025 at the age of 88, according to the Holy See. Born Jorge Mario Bergoglio in Buenos Aires, Argentina. On 17 December 1936, he was appointed leader of the Catholic Church on 13 March 2013, succeeding Pontiff Emeritus Benedict XVI. EPA/VATICAN MEDIA HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES
EPA
22.4.2025., 20:39
POSLJEDNJI ISPRAĆAJ U SUBOTU

Papa Franjo zatražio je da na njegovu počivalištu stoji samo natpis: Franciscus

Posljednje riječi Svetog Oca bile su zahvala njegovu zdravstvenom asistentu

Vatikan je u utorak objavio da će javnost moći odati počast papi Franji, koji je preminuo u ponedjeljak u Rimu u 89. godini, u bazilici svetog Petra u Vatikanu od srijede do petka. Katolički vjernici i šira javnost moći će odavati počast u srijedu od 11 sati do ponoći, od 7 do ponoći u četvrtak i od 7 do 19 sati u petak. Posljednji ispraćaj pape Franje bit će u subotu, 26. travnja.

Izvan Vatikana

Tijelo pape Franje (88), koji je umro u ponedjeljak od moždanog udara i zatajenja srca, do izlaganja u bazilici svetog Petra bilo je položeno u lijes u kapeli Doma svete Marte, gdje je i živio tijekom svog pontifikata koji je trajao skoro punih 12 godina. Njegovo će tijelo procesijom predvođenom kardinalima biti preneseno u baziliku svetog Petra, gdje će se vjernicima omogućiti da odaju počast prvom latinoameričkom papi u povijesti.

Vatikan je objavio i da će se ispraćaj pape Franje održati u subotu u 10 sati na Trgu svetog Petra, pred bazilikom svetog Petra. Misu na ispraćaju predvodit će 91-godišnji dekan kardinalskog zbora Giovanni Battista Re. Nakon mise lijes će biti prevezen iz bazilike svetog Petra u baziliku svete Marije Velike u središtu Rima, gdje će Papa biti pokopan u skladu sa svojim željama.

Papa Franjo oporučno je poželio da bude pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike, izvan vatikanskih zidina. Zatražio je da bude pokopan na jednostavan način, u drvenom lijesu u goloj zemlji i da njegovo počivalište nosi samo natpis njegova papinskog imena na latinskom: Franciscus.

Bazilika sv. Marije Velike impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima, otprilike četiri kilometra udaljena od Vatikana, u kojoj se već nalaze grobnice sedam papa, ali nijednog u posljednja tri stoljeća. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra. Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz štovanje Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo meditirao je u bazilici, koja je službeno ekstrateritorijalni dio Vatikana.

epa12046229 A nun adjusts flowers placed next to a portrait of the late Pope Francis in the Church of Our Lady Victorious in Prague, Czech Republic, 22 April 2025. Pope Francis died on 21 April 2025 at the age of 88, according to the Holy See. Born Jorge Mario Bergoglio in Buenos Aires, Argentina, on 17 December 1936, he was appointed leader of the Catholic Church on 13 March 2013, succeeding Pontiff Emeritus Benedict XVI. EPA/MARTIN DIVISEK
EPA

Današnja crkva, jedna od četiri papinske bazilike u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu. Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima. Franjin grob bit će smješten između kapelice Paolina (Salus Populi Romani) i kapelice Sforza.

Vatikan je u utorak objavio prve fotografije Franje u drvenom lijesu u Domu svete Marte, gdje je živio tijekom 12 godina papinstva.

Svoj dolazak na posljednji ispraćaj pape Franje najavili su brojni svjetski državnici, među kojima će biti i američki predsjednik Donald Trump, koji će u Rim doći zajedno sa suprugom Melanijom. Sam Trump nije se baš previše slagao s pokojnim papom Franjom kada je bila riječ o imigrantima i njihovim problemima. Svoj dolazak najavili su i predsjednik Franjine domovine Argentine Javier Milei, francuski predsjednik Emmanuel Macron, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva te ukrajinski Volodimir Zelenski. Dolazak su najavili i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, kao i odlazeći njemački socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz, s kojim će biti i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeiera. Na posljednjem ispraćaju pape Franje neće biti ruski predsjednik Vladimir Putin.

- Ne, predsjednik nema takve planove - odgovorio je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov na pitanje o mogućem putovanju na Papin pogreb.

Vatikan je objavio da su posljednje riječi pape Franje u ponedjeljak bile zahvala njegovu zdravstvenom asistentu koji mu je pomogao da dan prije, na Uskrs, iz papamobila pozdravi vjernike na Trgu svetog Petra.

epa12046508 Journalists in St. Peter's Square during the first general congregation of cardinals following Pope Francis' death, in Vatican City, 22 April 2025. Pope Francis died on 21 April 2025 at the age of 88, according to the Holy See. Born Jorge Mario Bergoglio in Buenos Aires, Argentina, on 17 December 1936, he was appointed leader of the Catholic Church on 13 March 2013, succeeding Pontiff Emeritus Benedict XVI. EPA/RICCARDO ANTIMIANI
EPA

Dan žalosti

- Hvala ti što si me doveo na trg - rekao je Franjo Massimilianu Strappettiju, koji je u proteklom razdoblju pružao Papi 24-satnu njegu. Ranije ove godine proveo je pet tjedana u bolnici zbog dvostruke upale pluća, no vratio se u Vatikan prije gotovo mjesec dana te se činilo da se oporavlja. Posljednje dane proveo je radeći, suprotno savjetima liječnika, koji su ga uputili da se odmara bar dva mjeseca kako bi se njegovo tijelo oporavilo. U nedjelju, na Uskrs, na Trgu svetog Petra dočekalo ga je oko 35 tisuća vjernika. Papa je sjedio na povišenoj stolici u stražnjem dijelu papamobila. Vjernici su uzvikivali: "Viva il Papa" (živio Papa), a njegovo vozilo nekoliko je puta stalo kako bi Franjo mogao blagosloviti bebe koje su mu donosili pomoćnici. Ostatak nedjelje Papa je proveo uobičajeno, imao je "mirnu večer". Prvi znakovi pogoršanja zdravlja dogodili su se u 5.30 u ponedjeljak ujutro.

- Nešto više od sat vremena kasnije, gestikulirajući oproštaj rukom Strappettiju, Papa je pao u komu. Nije patio te se sve dogodilo veoma brzo - piše u službenom priopćenju Vatikana, te se dodaje da je papa Franjo umro nakon što je "ponovno, nakon dugo vremena, prigrlio ljude".

U povodu smrti pape Franje Vlada je na telefonskoj sjednici odlučila proglasiti subotu, 26. travnja, Danom žalosti u Republici Hrvatskoj. Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost. Na Dan žalosti, od 7 do 19 sati, ne mogu se održavati zabavne priredbe. Pravne osobe koje obavljaju televizijsku i radijsku djelatnost svoje će programe prilagoditi obilježavanju Dana žalosti, osobito tako što će emitirati programe koji po svojoj naravi odgovaraju obilježavanju tog dana.

Premijer Andrej Plenković bio je jedan od posljednjih političkih čelnika koji su vidjeli živog papu Franju. S obitelji je na Uskrs posjetio Rim i susreo se s Papom nakon mise koja je održana na Trgu svetog Petra. "Taj se susret dogodio na inicijativu protokola Vatikana. Bili smo privatno i nismo ga htjeli opterećivati. Poziv smo sa zadovoljstvom prihvatili. To govorim zbog groznih komentara na mrežama, koji u Hrvatskoj inače poprimaju besramne razmjere", rekao je Plenković novinarima.

Kardinal Puljić: Poseban osjećaj za one koji pate

Kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, ocijenio je kako je pokojni papa Franjo imao poseban osjećaj za rubne dijelove Crkve i za marginalizirane, a da će vrijeme pokazati koliko su jake promjene što ih je potaknuo.

U odvojenim intervjuima za Radio-televiziju Herceg-Bosne i izdanje Večernjeg lista za BiH kardinal Puljić potvrdio je kako ne planira putovati u Vatikan i sudjelovati u sprovodnim obredima pape Franje ni u izboru novog Svetog Oca jer mu to ne dopušta zdravstveno stanje, ali je ostavio izvjesnu mogućnost da se to promijeni. "Ne planiram putovati u Rim osim ako se iz Vatikana to od mene ne bude izričito tražilo. Naučio sam slušati", kazao je kardinal Puljić.

Na pitanje tko je najizgledniji kandidat za novog papu Puljić je odgovorio kako on misli da među kardinalima nema izrazitog favorita. “Svi su kandidati! Novinari imaju svoje favorite, ali stvarnog favorita nema”, izjavio je Puljić, koji je sudjelovao u izboru pape Franje. Kaže kako mu je važno to što je pokojni Sveti Otac doživljavao Bosnu i Hercegovinu bliskom kao zemlju u kojoj su ljudi patili. “Kako on ima osjećaj za rubne dijelove Crkve, za marginalizirane, odmah je, kad sam ga pozvao da dođe u Bosnu i Hercegovinu, prihvatio doći da ohrabri te ljude. Taj je posjet (Sarajevu 2015. godine) bio vrlo dirljiv”, kazao je kardinal. R.M./H 
 

Tuguje i Indonezija

Smrt pape Franje izazvala je brojne izraze žalosti u Indoneziji, zemlji s najvećom muslimanskom populacijom na svijetu, koja odaje počast Papi i hvali njegovu predanost međuvjerskom skladu i njegov stav prema izraelskoj vojnoj ofenzivi u Gazi.
Istaknute islamske skupine u Indoneziji, gdje su oko 90 posto od 280 milijuna stanovništva muslimani, i šira javnost hvale poglavara Katoličke Crkve u javnim izjavama i objavama na društvenim mrežama. “Njegovi zahtjevi da se zaustavi genocid (u Gazi), njegove ideje o miru i njegova velika želja za ljudskim bratstvom - svi su u skladu s vrijednostima vijeća”, rekao je Sudarnoto Abdul Hakim, dužnosnik najvišeg indonezijskog vijeća svećenika.
U svojoj posljednjoj uskrsnoj nedjeljnoj poruci, dan prije nego što je umro nakon moždanog udara, papa Franjo ponovio je svoj poziv na trenutni prekid vatre u Gazi. Franjo je pojačao kritike izraelske vojne kampanje u Gazi, nazivajući u siječnju humanitarnu situaciju u palestinskoj enklavi “vrlo ozbiljnom i sramotnom”.
Nahdlatul Ulama, najveća islamska organizacija u Indoneziji s otprilike 40 milijuna članova, koja se smatra jednom od najvećih u svijetu, šalje izraze sućuti. “Papa Franjo bio je neumoran u svojim nastojanjima da Katoličku Crkvu pretvori u čuvara i branitelja čovječanstva”, rekao je predsjedajući Yahya Cholil Staquf. Muhammadiyah, druga najveća muslimanska skupina u Indoneziji, također se pridružila javnom izražavanju tuge. “Nadam se da inspiracija i koraci koje je papa Franjo poduzeo za čovječanstvo i mir mogu postati poticaj za veliki globalni mir i red”, rekao je čelnik Haedar Nashir u izjavi.
Franjo je stigao u Džakartu prošle godine s porukom međuvjerskog sklada, rekavši indonezijskim političkim čelnicima da će Katolička Crkva pojačati svoje napore prema međureligijskom dijalogu u nadi da će pomoći u suzbijanju ekstremizma. Poruka je u skladu s Franjinim stavom, koji je iznio 2016., da je pogrešno poistovjećivati islam s nasiljem. B.V./H

Konzervativni bi papa bio izazov

Voditeljica Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK) izrazila je nadu da će sljedeći papa nastaviti nasljeđe otvorenosti koje je slijedio papa Franjo, upozoravajući da bi izbor konzervativne osobe mogao značiti izazove za Crkvu u Njemačkoj.
Predsjednica ZdK-a Irme Stetter-Karp izjavila je za agenciju dpa da Crkvi treba vodstvo sposobno odgovoriti na zahtjeve 21. stoljeća. Upozorila je na prisutnost snaga unutar Katoličke Crkve koje žele zadržati klerikalnu moć i smatraju preveliku slobodu za vjernike prijetnjom jedinstvu Crkve. ZdK predstavlja katoličke laike, neklerike u lokalnim župama. Zajedno s Njemačkom biskupskom konferencijom ZdK je 2019. pokrenuo proces reformi koji se usredotočio na reforme unutar Crkve koje se tiču ​​laičkog propovijedanja i istospolnih parova, potezi koji su razbjesnili konzervativce, potaknuvši neke da govore o raskolu. H

Strahovanja vjernika u Kini

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je sućut zbog smrti pape Franje, ali i dodalo da u ovom trenutku ne može objaviti tko bi mogao biti nazočan pogrebu zakazanom za subotu. Kina i Vatikan posljednjih su godina zadržali konstruktivne kontakte i poduzeli obostrano korisne promjene, rekao je glasnogovornik ministarstva Guo Jiakun. Poručio je da je Kina voljna surađivati s Vatikanom na daljnjem poboljšanju bilateralnih odnosa. Dvije su strane u listopadu prošle godine produljile za još četiri godine sporni sporazum iz 2018. o imenovanju katoličkih biskupa u Kini. Za vrijeme pontifikata pape Franje Vatikan i Kina zaključili su povijesni dogovor o kompromisnom rješenju pitanja imenovanja biskupa. Detalji tog sporazuma nikada nisu objavljeni, no mnogi u neslužbenim zajednicama, koje su ostale vjerne Rimu i godinama bile izložene progonima, strahuju da će biti prepuštene same sebi. H