Umro je papa Franjo, prvi latinoamerički poglavar Rimokatoličke Crkve. Imao je 88 godina i bolovao je od raznih bolesti tijekom svog 12-godišnjeg papinstva.

Nakon papine smrti, dekan Kardinalskog zbora sazvat će konklavu. Glasati mogu samo kardinali do 80. godine života, pa trenutno pravo glasa ima 138 od ukupno 252 kardinala iz cijelog svijeta.

Među njima bit će kardinal Josip Bozanić, rođen 1949., zagrebački nadbiskup u miru, šesti zagrebački nadbiskup imenovan kardinalom, kojeg je 2003. godine proglasio papa Ivan Pavao II. On je ujedno jedini kardinal izbornik od svih dosadašnjih zagrebačkih nadbiskupa koji je dvaput sudjelovao u izborima pape – Benedikta XVI. i Franje. Kardinal Josip Mihalović, zagrebački nadbiskup, sudjelovao je u izboru pape Lava XIII., izabranog u konklavama 1878. godine.

Prvi proglašeni kardinal Crkve u Srbiji, kojeg je papa Franjo uzdigao u tu čast lani, beogradski nadbiskup László Német (1956.), također će biti u društvu kardinala izbornika u Sikstinskoj kapeli.

Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru, kojeg je kardinalom 1994. godine imenovao papa Ivan Pavao II., sudjelovao je na konklavama također dvaput - 2005. i 2013., kada je za nasljednika Ivana Pavla II.(2005.) izabran Benedikt XVI., a potom papa Franjo (2013.). Kardinal Puljić u rujnu ove godine navršava 80 godine i neće biti u društvu izbornika.

Što se događa kada papa umre?

Ritual od smrti, pa do izbora novog papu bogat je tradicijom i simbolikom, ali i tajnovitošću.

Tradicionalno je zadatak kamerlenga, dekana Kardinalskog zbora, potvrditi smrt pape. Trenutačno ovu poziciju drži talijanski 91-godišnji kardinal Giovanni Battista Re; prodekan je 81-godišnji argentinski kardinal Leonardo Sandri. Dekan triput nježno udara papu po glavi srebrnim čekićem, zazivajući njegovo krsno ime. Liječnik može, ali i ne mora prije toga utvrditi smrt.

Potom dekan skida papin prsten, tzv. ribarov prsten, s desne ruke i lomi ga u dva dijela. Uništava se i pečat pokojnog pape, čime se sprječava moguća zlouporaba. Prije nego što će njegova smrt biti službeno objavljena svijetu putem priopćenja za medije, kamerlengo obavještava Kardinalski kolegij.

Smrt pape pokreće devet dana žalosti, poznatih kao novendiale. Papino tijelo, odjeveno u papinsku odjeću, bit će izloženo u bazilici sv. Petra na javnu čast, gdje će stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi mu odali počast.

U povijesti pape su često bili balzamirani, a neki su organi uklonjeni prije pokopa. Crkva blizu Fontane di Trevi u Rimu, Sv. Vincenta i Anastazije, u mramornim urnama čuva dvadeset dvojice papa. S papom Pijom X. prekinuta je ova tradicija.

Pogreb pape vjerojatno će se održati na Trgu sv. Petra, a vodit će ga dekan Kardinalskog kolegija, trenutačno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.

Tradicionalno, tijelo preminulog pape bude pokopano u Vatikanskim grotama, kriptama ispod Bazilike. Gotovo 100 papa je tamo pokopano, uključujući papu Benedikta XVI., Franjina prethodnika. Papa Franjo je, međutim, u intervjuu 2023. godine rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore. To ga čini jedinstvenim papom u dugom povijesnom hodu Katoličke crkve koji bi mogao biti pokopan izvan Vatikana. Bazilika S. Maria Maggiore jedna je od četiri velike tzv. papinske bazilike u Rimu, uz baziliku Sv. Petra, Sv. Ivana Lateranskog i Sv. Pavla izvan zidina.

U ovoj bazilici prenijeti su 1588. godine posmrtni ostaci pape Pija V., dominikanca, ustanovitelja blagdana BDM od Krunice, Gospe od Ružarija, nakon pobjedničke bitke kod Lepanta 1571. godine. Papa Klement XI. proglasio ga je 1712. godine svetim.

Tijekom dvije tisuće godina svoje povijesti Katolička crkva je u više navrata mijenjala način izbora pape, dok nije postignut dogovor o sadašnjem obliku. Kardinali ulaze u konklavu (cum clave – pod ključem) najranije 15 a najkasnije 20 dana od smrti ili dobrovoljnog odstupanja pape. Od 1846. godine konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli.

Svi oni polažu prisegu da nikada ništa što vide ili čuju u konklavi neće ispričati. Kazna za odavanje informacija, bilo izravno ili neizravno, jest ekskomunikacija. Kardinali izbornici nemaju pravo glasovati sami za sebe i moraju dati prisegu da će poštivati tajnost glasanja i prihvatiti rezultat glasanja. Izborni proces nadzire kamerlengo.

Nakon bijelog dima iz Sikstinske kapele i zvona bazilike Sv. Petra, a potom i svih crkava u Rimu, s balkona bazilike izbor novog pape objavljuje se čuvenom rečenicom "Habemus Papam". To znači da je jedan od kardinala dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova. Papa se tada pojavljuje pred vjernicima kada će dati tradicionalni blagoslov Urbi et Orbi (Gradu i Svijetu).

Papa bira sam svoje ime. Kamerlengo s balkona navijesti ime novoizabranog riječima: Annuntio vobis gaudium magnum! Habemus Papam! (Objavljujem vam veliku radost! Imamo papu!).

Ustoličenje pape obavlja se u pravilu na prvu nedjelju nakon izbora. Spomenimo da je Benedikt XVI. izmijenio obred poslušnosti. Do tada bi kardinali kleknuli pred novog papu i položili zakletvu vjernosti. Papa Benedikt XVI. umjesto njih izabrao je dvanaest osoba raznih staleža, kao dvanaest apostola. Oni u ime čovječanstva prisežu vjernost papi.

Tko će naslijediti papa Franju, puko je nagađa Postoji izreka, koja je vrijedila do izbora pape Benedikta XVI.: Tko ulazi u konklavu kao papa, izlazi kao kardinal! Njemački kardinal Joseph Alois Ratzinger izašao je iz konklava kao papa Benedikt XVI.- 265. poglavar Katoličke crkve.