Papa Franjo u svom je pontifikatu imao mnoge nezaboravne izjave o vrlo raznolikim temama koje su se pojavile tijekom njegova upravljanja Crkvom. 

OKOLIŠ

"Zemlja, naš dom, sve više počinje izgledati poput goleme nakupine prljavštine... Tempo konzumiranja, stvaranja otpada i promjena okoliša toliko su rastegli kapacitet planeta da naš suvremeni stil života, neodrživ kakav jest, može samo ubrzati katastrofe." (Iz enciklike posvećene okolišu i objavljene 18. lipnja 2015.)

“Sebična i bezgranična glad za moći i materijalnim prosperitetom vodi i zlouporabi dostupnih prirodnih resursa i isključivanju slabih i onih u nepovoljnom položaju”, rekao je pred Ujedinjenim narodima u rujnu 2015.

“Svijet u kojem živimo urušava se i možda se bliži prijelomnoj točki”, rekao je u dokumentu objavljenom 4. listopada 2023. “Unatoč svim pokušajima negiranja, prikrivanja, zataškavanja ili relativiziranja problema, znakovi klimatskih promjena tu su i sve su očitiji.”

RAT

“Neprijateljstvo, ekstremizam i nasilje nisu rođeni iz religioznog srca: oni su izdaja vjere”, rekao je tijekom posjeta gradu Uru u Iraku u ožujku 2021.

"U Ukrajini teku rijeke krvi i suza. Ovo nije samo vojna operacija nego rat koji sije smrt, razaranje i bijedu", rekao je 6. ožujka 2022., govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je započela 24. veljače 2022.

"Neka prestanu napadi i oružje, molim vas, jer mora postati jasno da terorizam i rat ne donose rješenja, već samo smrt i patnju mnogih nevinih života. Rat je poraz, svaki rat je poraz", rekao je 8. listopada 2023., dan nakon što su Hamasovi borci napali južni Izrael.

Dana 22. studenoga te godine Franjo je rekao da osjeća bol i Izraelaca i Palestinaca dok Izrael nastavlja svoje osvetničke udare na Gazu. "Ovo nije rat. Ovo je terorizam", izjavio je.

IMIGRACIJA

“Ne smijemo biti zatečeni njihovim brojem, već ih promatrati kao osobe, gledajući njihova lica i slušajući njihove priče”, rekao je Kongresu SAD-a u rujnu 2015.

“Graditi zidove i barijere kako bi se zaustavilo one koji traže mjesto mira nasilje je”, rekao je u pismu crkvenoj udruzi u Albaniji u rujnu 2015.

“Licemjerje je nazivati ​​se kršćaninom i otjerati izbjeglicu ili nekoga tko traži pomoć, nekoga tko je gladan ili žedan, izbaciti nekoga kome je potrebna moja pomoć”, rekao je na susretu njemačkih vjernika u Vatikanu u listopadu 2016.

EKONOMIJA I KAPITALIZAM

"Ozbiljne financijske i gospodarske krize današnjice ... natjerale su čovjeka da traži zadovoljstvo, sreću i sigurnost u potrošnji i zaradi, izvan svih razmjera s načelima zdrave ekonomije." 12. prosinca 2013. u poruci za Svjetski dan mira.

“Neobuzdani (ekonomski) liberalizam samo čini jake jačima, a slabije slabijima i isključuje najisključenije”, rekao je za novine La Repubblica u listopadu 2013.

“Sve je nepodnošljivije da financijska tržišta kroje sudbinu ljudi umjesto da služe njihovim potrebama, ili da nekolicina izvlači golemo bogatstvo financijskim špekuliranjem dok su mnogi duboko opterećeni posljedicama toga”, rekao je na seminaru o etičkom ulaganju u Vatikanu u lipnju 2014.

PRAVA LGBTQ ZAJEDNICE 

“Ako je osoba gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?”, rekao je 29. srpnja 2013. u razgovoru s novinarima u zrakoplovu na povratku iz Brazila.

"Homoseksualne osobe imaju pravo biti u obitelji. Oni su Božja djeca i imaju pravo na obitelj. Nitko ne bi trebao biti izbačen ili doveden u bijedu zbog toga", rekao je u dokumentarcu objavljenom u listopadu 2020., pozivajući da istospolni parovi budu zaštićeni zakonima o građanskim zajednicama.

Upitan što smatra najvažnijim što LGBT osobe moraju znati o Bogu, papa je u pismu iz svibnja 2022. odgovorio: "Bog je Otac i ne odriče se nijednog od svoje djece. A 'stil' Boga je 'blizina, milosrđe i nježnost'".

Na sastanku iza zatvorenih vrata s talijanskim biskupima u svibnju 2024. papa Franjo izazvao je pomutnju rekavši da su svećenički fakulteti prepuni "frociaggine", ili u grubom prijevodu "pederluka". Poslije se ispričao.

ŽENE

"Vjerujem da bi bilo... (manje konfliktno) u Kuriji kad bi bilo više žena. Neki su ljudi rekli da bi to dovelo do više ogovaranja, ali ja ne mislim tako", rekao je za Reuters u lipnju 2018., misleći na središnju upravu Rimokatoličke crkve.

Međutim, isključio je mogućnost da žene postanu svećenice. “Papa Ivan Pavao II bio je jasan, zatvorio je vrata i neću se vraćati na to”, rekao je.

"Borba za prava žena stalna je borba. Moramo se nastaviti boriti za to jer su žene dar. Bog nije stvorio čovjeka i onda mu dao psića da se s njime igra. Stvorio je oboje jednake, muškarca i ženu... Društvo koje nije sposobno (dopustiti ženama da imaju veće uloge) ne ide naprijed", rekao je novinarima u studenom 2022.

“Primijetio sam da svaki put kad žena dobije položaj (dužnosti) u Vatikanu, stvari se poprave”, dodao je.

ABORTUS, KONTRACEPCIJA

"Je li legitimno, je li ispravno, eliminirati ljudski život da bi se riješio problem? To je ljudski život – tako kaže znanost. Moralno pitanje je je li ispravno oduzeti ljudski život da bi se riješio problem. Doista, je li ispravno angažirati ubojicu da riješi problem?" rekao je Reutersu u srpnju 2022.

“Neki misle, oprostite ako upotrijebim tu riječ, da moramo biti kao zečevi da bismo bili dobri katolici, ali ne”, rekao je tijekom leta kući s Filipina 19. siječnja 2015., dodavši da Crkva promiče “odgovorno roditeljstvo”.

SVEĆENIČKO SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE

"Osjećam se ponukanim osobno preuzeti sve zlo koje su neki svećenici, a to je popriličan broj, (iako) očito ne u usporedbi s brojem svih svećenika, osobno zamoliti za oproštenje za štetu koju su učinili seksualnim zlostavljanjem djece", rekao je u nepripremljenim komentarima Međunarodnom katoličkom uredu za djecu 11. travnja 2014.

"Seksualno zlostavljanje tako je ružan zločin... jer svećenik koji to čini izdaje tijelo Gospodinovo. To je poput sotonske mise", rekao je Franjo 27. svibnja 2014.

"Pred Bogom i njegovim narodom izražavam svoju tugu zbog grijeha i teških zločina svećeničkog seksualnog zlostavljanja počinjenih nad vama. I ponizno molim za oproštenje", rekao je u propovijedi 7. srpnja 2014. u Vatikanu, obraćajući se šestoro žrtava zlostavljanja.

"Moramo se boriti protiv svakog pojedinog slučaja... Kao svećenik, moram pomoći ljudima da rastu i spasiti ih. Ako zlostavljam, ubijam ih. Ovo je strašno. Nulta tolerancija", rekao je Reutersu u srpnju 2022.

O SVEĆENICIMA I CRKVI

“Oh, kako bih želio siromašnu Crkvu, i to za siromašne”, rekao je u ožujku 2013.

“Više volim Crkvu koja je izranjavana, povrijeđena i zato što je bila vani na ulici, nego Crkvu koja je nezdrava zato što je zatvorena i drži se vlastite prljave sigurnosti,” rekao je u dokumentu iz studenog 2013., predstavljajući svoju papinsku dužnost.

“Licemjerje posvećenih muškaraca i žena koji ispovijedaju zavjete siromaštva, ali žive poput bogataša, ranjava duše vjernika i šteti Crkvi”, rekao je u Južnoj Koreji 16. kolovoza 2014.

“Reforma Rima je kao čišćenje egipatske Sfinge četkicom za zube”, rekao je u prosincu 2017.

MAFIJA

Franjo je najveću talijansku organiziranu kriminalnu skupinu, "Ndranghetu", nazvao "obožavanjem zla i prezirom općeg dobra" u slobodnim komentarima na misi u Sibariju u južnoj Italiji 21. lipnja 2014.

"Oni koji u svojim životima slijede ovaj put zla, kao što to čine mafijaši, nisu u zajedništvu s Bogom. Oni su ekskomunicirani", rekao je tad.

KINA

"... Kinezi zaslužuju Nobelovu nagradu za strpljenje, jer su dobri ljudi, znaju čekati, vrijeme je njihovo i imaju stoljeća kulture. Oni su mudar narod, vrlo mudar. Jako poštujem Kinu", rekao je Reutersu u intervjuu za Reuters u lipnju 2018.

“Diplomacija je umjetnost mogućeg i činjenja stvari kako bi moguće postalo stvarnost”, rekao je za Reuters u srpnju 2022., govoreći o tajnom i osporavanom sporazumu Vatikana s Kinom iz 2018.

"Uvijek sam spreman otići u Kinu", rekao je u Kazahstanu u rujnu 2022.

DROGA

"Ovisnost o drogama je zlo, a sa zlom ne može biti popuštanja ili kompromisa", rekao je na konferenciji o suzbijanju droga u Rimu 20. lipnja 2014.

PAPA KAO 'CELEBRITY'

U zrakoplovu na povratku iz Južne Koreje 18. kolovoza 2014., Franjo je rekao da je naučio kako se nositi sa svojom svjetskom slavom razmišljajući o svojim "grijesima i pogreškama", i smrtnosti.

"Prikazati papu kao neku vrstu nadčovjeka, neku vrstu zvijezde, čini mi se uvredljivim. Papa je čovjek koji se smije, plače, mirno spava i ima prijatelje kao i svi drugi, normalna osoba", rekao je u intervjuu 5. ožujka 2014. za talijanske novine.

ZNANOST

"'Veliki prasak', koji se danas smatra izvorom svijeta, nije u suprotnosti s kreativnom intervencijom Božjom, naprotiv, on je zahtijeva. Evolucija u prirodi nije u suprotnosti s pojmom (božanskog) stvaranja jer evolucija zahtijeva stvaranje bića koja se razvijaju", rekao je Papinskoj akademiji znanosti u listopadu 2014.

"Kad čitamo u Postanku izvještaj o stvaranju (mi smo) u opasnosti da zamislimo da je Bog bio čarobnjak, zajedno sa čarobnim štapićem koji može učiniti sve. Ali on to nije."

IZBOR

Bivši argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013. Bio je 266. papa po redu i prvi iz Latinske Amerike. Prvi je papa koji je uzeo ime Franjo.

TRAJANJE PONTIFIKATA 

Franjin pontifikat bio je dulji od prosječnog trajanja prethodnih 265 papinskih pontifikata - sedam i pol godina. Bio je i drugi najstariji papa u povijesti. Posljednji papa koji je živio dulje od njega bio je Lav XIII., koji je, kada je umro 1903. imao 93 godine. Prije njega ne postoji dokaziv zapis o tomu da je stariji čovjek služio kao papa. Franjin prethodnik, Benedikt XVI., umro je u dobi od 95 godina, no kad se odlučio povući s papinske funkcije imao 85 godina.

KARDINALI

Trenutačno su u Vatikanu 252-ica kardinala, takozvanih "prinčeva Crkve" za koje su karakteristična crvena pokrivala za glavu. Oni savjetuju papu, vode glavne biskupije u svijetu i često su na čelu moćnih odjela unutar vatikanske birokracije.

U ovom je trenutku 135 kardinala mlađe od 80 godina i prema crkvenom zakonu ispunjavaju uvjete za ulazak u konklavu za izbor pape nakon Franjine smrti ili za odlazak u mirovinu. Poznati su kao kardinali izbornici, a Franjo ih je imenovao 109. Ostale izbornike imenovali su njegovi prethodnici.

PUTOVANJA U INOZEMSTVO 

Franjo je obavio 47 putovanja izvan Italije, posjetio više od 65 država i teritorija te pritom prešao više od 465.000 km. Brazil je posjetio 2013.

Godine 2014. boravio je u Jordanu, na palestinskim teritorijima, u Izraelu, Južnoj Koreji, Albaniji, Francuskoj i Turskoj.

U 2015. je putovao u Šri Lanku, Filipine, Bosnu i Hercegovinu, Ekvador, Boliviju, Paragvaj, Kubu, Sjedinjene Države, Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku.

Godine 2016. bio je u Meksiku, Grčkoj, Armeniji, Poljskoj, Gruziji, Azerbajdžanu i Švedskoj.

2017. posjetio je Egipat, Portugal, Kolumbiju, Mjanmar i Bangladeš, a 2018. Čile, Peru, Švicarsku, Irsku, Litvu, Latviju i Estoniju.

U 2019. godini bio je u Panami, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Mozambiku, na Madagaskaru, Mauricijusu, Tajlandu i Japanu.

U godini pandemije covida-19, 2020. nije putovao u inozemstvo.

Godine 2021. bio je u Iraku, Slovačkoj, Mađarskoj, Grčkoj i Cipru, a 2022. na Malti, u Kanadi, Kazahstanu i Bahreinu.

2023. je posjetio Kongo, Južni Sudan, Mađarsku, Portugal, Mongoliju i Francusku.

Godine 2024. godine bio je u Indoneziji, Singapuru, Istočnom Timoru, Papui Novoj Gvineji, Belgiji, Luksemburgu i na francuskome otoku Korzici.

U Italiji je obavio oko 37 putovanja, u srpnju 2013. započevši s otokom Lampedusom, mjestom iskrcavanja migranata koji prelaze Mediteran na putu prema boljem životu u Europi.

SVECI

Franjo je imenovao više od 900 novih svetaca, među kojima su njegovi prethodnici Ivan XXIII., Ivan Pavao II. i Pavao VI., kao i Majka Terezija iz Kalkute te salvadorski nadbiskup Oscar Romer, koji je ubijen 1980. 

U tu brojku uključeni su i Otrantski mučenici, stanovnici južnotalijanskog grada koje su osmanske trupe pobile 1480. godine. Vatikan kaže da ih je bilo oko 800.

Blaženim je proglasio više od 1350 osoba. Beatifikacija je posljednji korak prije proglašenja osobe svetom. 

ENCIKLIKE

Enciklika je najvažniji oblik papinskog dokumenta.

Franjo ih je napisao četiri, počevši 2013. s "Lumen Fidei" (Svjetlost vjere) o značaju kršćanske vjere. Dio te enciklike započeo je pisati njegov prethodnik papa Benedikt.

Godine 2015. objavio je "Laudato Si" (Hvaljen budi), kojim je pozvao na hitnu akciju u vezi s klimatskim promjenama. Ovo je djelo ažurirao 2023. Apostolskom pobudnicom, Laudate Deum (Hvalite Boga) u kojoj je pozvao sve one koji negiraju i poriču da se klimatske promjene događaju, kao i političare koji djeluju presporo, da promijene mišljenje.

"Fratelli tutti" iz 2020. godine (Svi smo braća) treća je enciklika pape Franje napisana u osmoj godini njegova pontifikata, a u njoj tematizira pitanja solidarnosti među ljudima u svijetu nakon pandemije. 

Godine 2024. u enciklici pod nazivom "Dilexit Nos" (Uzljubi nas) pozvao je katolike da prekinu "bezumnu potragu" za novcem i da se, umjesto toga posvete svojoj vjeri.

Napisao je i brojne druge važne dokumente, poput Apostolskih konstitucija i Apostolskih pobudnica.