Jugoistočna Europa imala je prošle godine najdulji zabilježeni toplinski val, ukupno 13 dana, skandinavski ledenjaci smanjivali su se po najvećim zabilježenim stopama, a toplinski stres povećao se diljem kontinenta. Veći dio istočne Europe bio je pogođen nedostatkom kiše i sušom, a poplave su poharale zapadnu Europu, objavili su u utorak služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u zajedničkom izvješću o europskom stanju klime 2024. (ESOTC 2024).

Veliki kontrasti

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji klimatskih promjena jasni su, ističu. Godina 2024. bila je najtoplija zabilježena godina za Europu, s rekordnim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Oluje su bile jake, a poplave raširene, odnijele su najmanje 335 života i procjenjuju kako su utjecale na 413.000 ljudi. Postojao je upečatljiv kontrast između istoka i zapada, s ekstremno suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku te toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu. Spomenuto izvješće uključuje stotinjak znanstvenih suradnika koji su dali holističke, ali sažete uvide u europsku klimu, uz dodatne resurse poput potpuno nove grafičke galerije sa 130 grafikona i infografika, a provodi se u ime Europske komisije.

ESOTC - detaljna analiza europske klime za prethodnu godinu, koja nadilazi godišnju temperature, s analizama širokog raspona klimatskih varijabli, od toplinskog i hladnog stresa do trajanja Sunčeve svjetlosti i naoblake, od požara na otvorenim prostorima do ledenjaka itd. prvi put je objavljena 2018. godine. Carlo Buontempo, direktor Copernicusa službe, ističe kako je 2024. bila najtoplija zabilježena za Europu. "No bila je i godina velikih klimatskih kontrasta između istočne i zapadne Europe. Europsko stanje klime prava je riznica kvalitetnih informacija o našoj promjenjivoj klimi. Učenje kako koristiti te podatke i informacije za odlučivanje treba nam postati prioritet", izjavio je.

Izvješće uključuje pregled poplava, s naglaskom na ekstremne događaje u središnjoj i istočnoj Europi povezane s olujom Boris i one u Valenciji u Španjolskoj, kao i na ekstremne vrućine i suše u jugoistočnoj Europi tijekom ljeta. Tako je čak 30 posto europske riječne mreže premašilo "visoki" prag poplava tijekom godine, dok je 12 posto premašilo prag "ozbiljnih" poplava. U rujnu je oluja Boris pogodila stotine tisuća ljudi, s poplavama, žrtvama i štetom u dijelovima Njemačke, Poljske, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Italije. Krajem listopada Španjolska je doživjela ekstremne oborine i poplave koje su dovele do razornih posljedica i smrtnih slučajeva. Jugoistočna Europa doživjela je najdulji toplinski val u srpnju - 13 uzastopnih dana, i to u 55 posto regije. Izvješće ističe kako je Europa jedno od područja s najvećim predviđenim porastom rizika od poplava, a globalno zagrijavanje od 1,5 Celzijevih stupnjeva moglo bi rezultirati s 30.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi zbog ekstremnih vrućina.

Ističe se kako je 51 posto europskih gradova usvojilo posebne planove prilagodbe klimatskim promjenama. Ekstremni vremenski uvjeti sve su veći rizik za izgrađeni okoliš i infrastrukturu Europe te usluge koje podržavaju. Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u Europi dosegnuo je rekordnu visinu 2024., od 45 posto, odražavajući napore prema dekarboniziranom energetskom sustavu. Broj zemalja EU-a u kojima obnovljivi izvori proizvode više električne energije od fosilnih goriva od 2019. rastao je s 12 na 20. Proizvodnja obnovljive energije i potražnja za električnom energijom vrlo su osjetljive na vremenske uvjete, a klimatski uvjeti koji utječu na proizvodnju energije iz solarnih fotonaponskih sustava odražavali su kontrastne (istok-zapad) europske uvjete. U 2024. je u Europi zabilježen drugi najveći broj dana s toplinskim stresom (gotovo mjesec dana) i tropskih noći (12) u povijesti. Jugoistočna Europa zabilježila je rekorde oba fenomena.

Ekstremne promjene

“Pod vodstvom Europske komisije, ECMWF provodi Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) više od 10 godina i predstavila je izvješće o europskom stanju klime 2018., što je ključni alat za praćenje klimatskih promjena. Zadovoljstvo nam je što od prošle godine objavljujemo ovo izvješće u suradnji s WMO-om. Izvješće za 2024. otkriva da je gotovo jedna trećina riječnih mreža premašila visok prag poplava, a toplinski stres nastavlja rasti u Europi, naglašavajući važnost izgradnje veće otpornosti jer 51 % europskih gradova sada ima namjenski plan za prilagodbu klimi. Navedeno upozorava na vrijednost naših informacija, koje su ukorijenjene u znanstvenoj izvrsnosti, za bolju podršku donošenju odluka o prilagodbi klimi", ističe Florence Rabier, glavna direktorica ECMWF-a.

“Ovo izvješće naglašava da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i da doživljava ozbiljne utjecaje ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena. Svaki dodatni djelić stupnja porasta temperature je važan jer naglašava rizike za naše živote, gospodarstva i planet. Prilagodba je nužna. WMO i njegovi partneri stoga intenziviraju napore za jačanje sustava ranog upozoravanja i klimatskih usluga kako bi pomogli donositeljima odluka i društvu u cjelini da budu bolji i otporni. Napredujemo, ali moramo ići dalje i moramo ići brže, i moramo ići zajedno", rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Ujedinjeni narodi su 2025. proglasili Međunarodnom godinom očuvanja ledenjaka. Podaci pokazuju da su ledenjaci u svim europskim regijama doživjeli gubitak leda, a u središnjoj Europi se najbrže smanjuju. Ledenjaci u Skandinaviji i Svalbardu 2024. doživjeli su najveće stope gubitka mase dosad i najveći godišnji gubitak mase od svih ledenjačkih regija globalno, s prosječnim gubitkom debljine od 1,8 metara u Skandinaviji i 2,7 metara u Svalbardu.