OSIJEK- 04.09.2021., Kulturni centar, Simpozij Hrvati u Vojvodini, 30 godina poslije, na fotografiji Tomislav Zigmanov.Foto: Andrea Ilakovac

Arhiva

Andrea Ilakovac
14.4.2025., 15:11
ŽIGMANOV VIŠE NEĆE BITI MINISTAR

Vlada Srbije će nakon dva mandata ostati bez Hrvata

Žigmanov je Vučiću zahvalio na dosadašnjem povjerenju, “koje nije iznevjerio”

Nakon što je mandatar za sastav buduće srbijanske vlade Đuro Macut u ponedjeljak predložio Skupštini Srbije svoj izbor ministara u budućoj vladi, a u tom prijedlogu bez ministarskog portfelja ostaje predstavnik hrvatske nacionalne manjine Tomislav Žigmanov, dosadašnji ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, jasno je kako među 30 članova nove vlade Srbije neće biti predstavnika hrvatske zajednice. Za razliku od protekla dva mandata.

Pomirljivost

Srbijanskoj vladi mandat je službeno prestao 19. ožujka, nakon što su zastupnici u Skupštini Srbije konstatirali da je premijer Miloš Vučević podnio ostavku, koja povlači i pad cijele vlade. Vučević je odluku o povlačenju objavio u jeku studentskih prosvjeda 28. siječnja, nakon što je noć prije u Novom Sadu nekoliko članova i pristaša Srpske napredne stranke (SNS), čiji je Vučević predsjednik, bejzbolskim palicama napalo skupinu studenta, a jednoj studentici polomilo čeljust. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 6. travnja povjerio premijerski mandat Macutu, koji je predložio deset novih ministara, a pojedini će zamijeniti resore. Žigmanova će zamijeniti Demo Beriša, predsjednik Matice Albanaca u Srbiji i jedan od osnivača Pokreta za narod i državu, koji je na mitingu svojih pristaša u subotu predstavio Vučić. Inače, u vladi su resore zadržale dvije najmoćnije figure - ministar financija Siniša Mali, prvi potpredsjednik vlade, i Ivica Dačić, ministar unutarnjih poslova. Izbor nove vlade očekuje se do 18. travnja.

Sve se to događa i u vrijeme stalnih medijskih prozivanja Hrvatske i protjerivanja pojedinih hrvatskih državljana iz Srbije, u ozračju masovnih studentskih i građanskih prosvjeda protiv vlasti. Usto, Hrvati u Srbiji, točnije, u Vojvodini, gdje ih je najviše, ostaju bez ministra nedugo nakon prvi put oštrijeg razilaženja u mišljenjima dvoje najistaknutijih tamošnjih hrvatskih predstavnika - Žigmanova, čelnika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV), i Jasne Vojnić, predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Srbiji. Tome treba dodati kako su i u aktualnom mandatu hrvatske Vlade Srbi, točnije, Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), ostali bez ministra - potpredsjednika Vlade, jer to ni pod koju cijenu nije htio prihvatiti Domovinski pokret - nužan dio vladajuće koalicije.

Pomirljivim se riječima o novim okolnostima oglasio sam Žigmanov ocijenivši da su dva njegova mandata bila najveće postignuće u političkoj participaciji hrvatske zajednice u Srbiji od 1990., uz obećanje da će i odsad biti posvećen njezinu institucionalnom jačanju.

Puno posla

Dosadašnju zastupljenost u izvršnom segmentu vlasti vidi posljedicom prepoznavanja dugogodišnje odlučne i vješto vođene politike DSHV-a, koja nije pravila kompromise u zastupanju interesa Hrvata. To je, ističe, iskorišteno da se u široj, ne samo političkoj, javnosti Srbije snažno dekonstruira slika o Hrvatima kao nelojalnim građanima te o DSHV-u kao neautonomnom političkom subjektu, koji je instrument Zagreba - "zadužen" da tamo remeti odnose. Ističe kako je svoj višegodišnji angažman u politici, znanja i umijeća koje je stekao ostvario na najbolji mogući način. U tome je kontekstu zahvalio Vučiću na povjerenju, koje, dodaje, nije iznevjereno. "S druge strane smo uvelike relaksirali položaj hrvatske zajednice na unutarnjepolitičkom planu. Dobivena ministarska pozicija je za posljedicu imala smanjenje straha i povećanje hrabrosti i raspoloživosti za društveni aktivizam među Hrvatima. Čak i u vremenima učestalijih antihrvatskih sadržaja u javnosti nije zabilježen ni jedan ozbiljniji antihrvatski incident ni izravni nasrtaj na Hrvate, objekte hrvatskih institucija i organizacija ni crkava", navodi Žigmanov.

Ističe kako ovime neće prestati njegova borba za ravnopravnost i istinsku jednakost Hrvata u Srbiji. "Još je puno posla na tome planu, napose kada je riječ o izazovima razvoja manjinske institucionalne infrastrukture te sudjelovanje u procesima donošenja odluka u tijelima vlasti na lokalnoj razini", zaključuje.

Dio vodstva stranke mu je zamjerio što je na razgovore kod Vučića o novoj vladi, za koju na kraju nije kandidiran, otišao bez konzultacija s najbližim suradnicima u DSHV-u. Zatražili su zbog toga izvanrednu sjednicu Vijeća stranke, a zamjenik DSHV-a Goran Kaurić bio je izjavio da bi na unutarstranačkim izborima trebalo izabrati novo vodstvo stranke.

NISMO VIDJELI ZNAČAJNIJE POMAKE I KONKRETNE REZULTATE

Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a u Srbiji i zastupnica u Hrvatskom saboru

 

”Iz perspektive hrvatske zajednice u Srbiji, smatramo da u prethodnom razdoblju nisu načinjeni značajniji pomaci kada je riječ o položaju i pravima nacionalnih manjina. Za nas je osobito bilo važno da se, u okviru Poglavlja 23, usvoji novi Akcijski plan za manjine, osnaže krovne institucije nacionalnih manjina te da nadležne institucije dosljedno reagiraju u slučajevima povrede manjinskih prava. Nažalost, izostali su konkretni rezultati. Nije došlo do vidljivog napretka ni u odnosima između Srbije i Hrvatske, što dodatno potvrđuje kako eventualno nesudjelovanje predstavnika hrvatske zajednice u novoj vladi nije osobit gubitak. Naprotiv, zbog provođenja politike u skladu s linijom vladajuće stranke došlo je do vidljivog razilaženja između pojedinih pripadnika zajednice i predsjednika DSHV-a. Stoga ovu odluku primamo na znanje - bez razočaranja, ali i bez euforije. I dalje se dosljedno zauzimamo za sustavna rješenja: garantirane mandate, institucionalnu stabilnost i dosljednu, pozitivnu politiku prema Hrvatima u Srbiji, ali i prema Hrvatskoj sa svih razina”, ističe u priopćenju Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a u Srbiji.